BiH

Izmjene Krivičnog zakona na čekanju

Izmjene Krivičnog zakona na čekanju
Izmjene Krivičnog zakona na čekanju

SARAJEVO - Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH nije usvojio u prvom čitanju Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH.

Za usvajanje ovog prijedloga glasalo je 10 delegata dok je pet delegata iz RS glasalo protiv, čime nije postojala entitetska većina iz RS.

Usvojen je zaključak koji je predložio Kolegij Doma naroda, kojim se zadužuje Vijeće ministara BiH da u što kraćem roku predloži izmjene tog zakona.

Halid Genjac, predsjednik Kluba bošnjačkog naroda, nije krio razočaranje što ovaj zakon nije usvojen u prvom čitanju. On je rekao da podržava zaključak, ali da smatra da zakon sadrži kvalitetne izmjene, koje se odnose na prekogranični kriminal, trgovinu ljudima i finansiranje terorizma.

"Prigovor da je riječ o oduzimanju nadležnosti od RS ne stoji. Od gotovog pravimo veresiju, tražimo od Vijeća ministara da uradi nešto što je urađeno", poručio je Genjac.

Izvještaj VSTS

Najviše  polemike među delegatima izazvao je godišnji izvještaj Visokog sudskog i tužilačkog  vijeća (VSTV) BiH za 2013. godinu. Delegati i nisu raspravljali o samom izvještaju,  u kojem je rad sudova i tužilaštava ocijenjen pozitivno, nego o   sprezi politike i sudova, o nepodignutim optužnicama, o sve većem broju djela teškog kriminala i korupcije, a nakon višesatne rasprave delegati u većini nisu podržali ovaj izvještaj.

Mario Karamatić, delegat Kluba hrvatskog naroda, upozorio je i na činjenicu da  nema Hrvata na vodećim sudskim i tužilačkim funkcijama.

Fahrudin Radončić, delegat Kluba bošnjačkog naroda, ukazao je na činjenicu da su u BiH veoma rašireni sistemska korupcija i organizovani kiriminal.

Rekao je da je on jedini ministar sigurnosti kojeg je zemlja isporučila da svjedoči u drugoj zemlji, koju  još i BiH nije priznala, te da je imao sreće što je mogao angažovati vrhunski tim advokata, što većina građana u BiH nije u mogućnosti.

Ružica Jukić, potpredsjednica VTSV-a, upozorila je da je postojeći zakon problematičan, jer  ne dozvoljava da VTSV ocjenjuje rad  disciplinskog tužioca. Kada je riječ o krivičnim postupcima, ona je ocijenila da treba i tu napraviti unapređenja.

"Svi tužioci, pa i glavni, mogu donijeti odluku da obustave istragu, a kad se to desi, oštećeni ni VSTS nemaju nikava prava. I tu treba mijenjati zakon", konstatovala je Jukićeva.

Navodeći da se iz izvještaja vidi povećanje rada sudova na svim nivoima, istakla je da je najveći teret na opštinskim sudovima.

Ognjen Tadić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda BiH, rekao je u raspravi da neće podržati ovakav izvještaj, ali da su za teško stanje u pravosuđu odgovorni političari, a ne tužioci i sudije.

"Krivi su oni koji su non-stop sjedili u kancelariji OHR-a i podržavali svako rješenje koje je izlazilo iz te kancelarije", rekao je Tadić.

Govoreći o sprezi politike i sudstva, Tadić je naglasio da se u BiH  dešava da ljude hapse, optuže i onda puste na slobodu.

Sredoje Nović, predsjedavajući Kluba delegata srpskog naroda, na osnovu brojnih prigovora na rad tužilaca i sudija postavio je pitanje ko je birao i postavljao te kadrove.

"VSTS  je birao te kadrove", konstatovao je Nović, ocijenivši da bi bilo dobro paralelno s izvještajem VSTS razmatrati i izvještaje Tužilaštva i Suda BiH kako bi se mogao tražiti izlaz iz postojeće situacije u pravosuđu u BiH.

Mijenjati i Izborni zakon

Nović je kritikovao prisustvo medija prilikom hapšenja. Kada je riječ o uticaju politike na pravosuđe, Nović je istakao da bi volio da čuje konkretna imena onih koji utiču na nosioce pravosudnih institucija i da se na osnovu toga vodi rasprava.

U raspravi o izvještaju Centralne izborne komisije (CIK) BiH o provođenju prošlogodišnjih opštih izbora u BiH, delegati u Domu naroda PS BiH izrazili su saglasnost o potrebi mijenjanja Izbornog zakona.

Dragutin Rodić, srpski delegat u Domu naroda PS BiH, ocijenio je da su u Izbornom zakonu BiH potrebne korekcije u određenim segmentima. Prema njegovim riječima, pored hitne korekcije u vezi s izborom u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, iskustvo pokazuje potrebu za zakonskom intervencijom i kada su u pitanju birački odbori, rok objavljivanja izbornih rezultata, izborni cenzus, izborne liste te neka druga pitanja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije