SARAJEVO - Haški tribunal sakupio je, u dvije dekade rada, značajnu dokumentaciju radeći na istraživanjima ratnih zločina širom bivše Jugoslavije te je vrlo važno da ta dokumentacija bude dostupna stanovnicima tih država i da se kao takva iskoristi.
- Obično se misli da mi imamo samo presude i optužnice, ali su jednako važni i dokumenti koji su potkrijepili te presude kao i dokumenti koji dosad nigdje nisu korišteni, a možda nikad ne bi vidjeli svjetlo dana da nije bilo istražitelja Haškog tribunala i pritiska na vlade u bivšoj Jugoslaviji da otvore svoje arhive našem istražitelju - kazala je Feni u Sarajevu šefica Službe za komunikacije u Tribunalu Nerma Jelačić.
Navodi da samo Tužilaštvo ima više od devet miliona različitih dokumenata koji se ne svode samo na izjave svjedoka ili preživjelih i eksperata nego i na presretnute razgovore, videoarhive, vojne dokumente, političke sastanke...
- Vrlo je važno da ta arhiva koju je Haški tribunal sakupio bude dostupna stanovnicima država bivše Jugoslavije da bi se mogla iskoristiti za potrebe daljnjeg suočavanja s prošlošću sa čime se na ovim prostorima još nosimo - kazala je Jelačić.
Ističe da je Haški tribunal svojim radom doprinio pisanju jednog dijela ratne historije bivše Jugoslavije, te da je važno da se taj dio historije uklopi u sve ono što se sad dešava u domaćim sudovima, te u ono što rade nevladine organizacije.
- Važno je da to ostane dostupno i nakon što Haški tribunal više ne bude postojao - kazala je.
Jelačić kaže da su sve javne odluke i javni sudski spisi Haškog tribunala dostupni u elektronskoj formi na web stranici Tribunala i mogu se preuzeti, ali je, navodi ona, druga stvar koliko je ljudi informirano o tome i koliko ih zna koristiti te kompleksne baze podataka.
- Sad se koncentriramo na otvaranje informacionih centara u državama bivše Jugoslavije koje su zainteresirane za to. Ti centri bi sadržavali kopije arhiva Haškog tribunala, a bilo bi angažirano i stručno osoblje koje bi moglo pomoći onima koji su manje tehnički kompetentni da se sami koriste kompleksnim bazama podataka - kazala je ona.
Naglasila je da uspjeh i osnivanje takvih centara ovisi o interesu država.
Jelačić kaže da su sva tri člana Predsjedništva BiH pozitivno odgovorila na zahtjev predsjednika Tribunala o osnivanju takvih centara u BiH, te da postoji interes za njegovo osnivanje i u Sarajevu i Banjoj Luci.
- Radit ćemo na tome da u naredne dvije godine budu otvoreni ti centri. Tu smo se udružili s Centrom za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu, te s Uredom gradonačelnika Grada Sarajeva. Nadam se da ćemo prostor za taj centar dobiti u obnovljenoj zgradi Vijećnice - kazala je Jelačić.
Ovih dana bit će obilježeno 20 godina postojanja Haškog tribunala čiji mandat se privodi kraju, a očekuje se da će posljednje presude biti izrečene u narednih nekoliko godina.