BEČ - U regionu u kom rane rata početkom 90-ih nisu zacijeljene, a eksplozivna mješavina ekonomsih, političkih i socijalnih faktora tjeraju mlade u zagrljaj ekstremista.
To tvrdi bečki dnevnik "Prese". Veliki izazov je nezaposlenost mladih, upozorava Vedran Džihić sa Austrijskog instituta za međunarodnu politiku.
On je ukazao da nezaposlenost mladih na Balkanu iznosi 50 odsto, a u Bosni čak 63 procenata, što je najviša stopa u svijetu.
"Većina mladih u Bosni živi kod roditelja, nema perspektive pristupanja EU ili poboljšanja životnih uslova. Takođe pristup tržištu rada još uvijek je organizovan od strane strančakog aparata", naglasio je Džihić dodajući da je slično i na Kosovu.
I sa Kosova se pretežno neobrazovani, nezaposleni i muškarci, koji su se ogriješili o zakon, iz razorenih porodica, priključuju samoproglašenoj Islamskoj državi.
Oni bježe od porodičnog nasilja, problema u braku, dugova, narkotika, alkohola i krivičnih djela, te su u potrazi za partnerom, izazovima.
"Prese" podsjeća da je početkom juna "Hajat media centar", propaganda mašinerija džihadista takozvane Islamske države objavio video, sa grupom naoružanih koji najavljuju talas terorističkih napada u Srbiji, Kosovu, Albaniji i Makedoniji uz poziv muslimanima na Balkanu da slijede "poziv kilafata", to jest da uspostave islamski sistem.
List ukazuje da u redovima Islamske države u Siriji ili Iraku najveću grupu stranih boraca čine, prema izvještaju "Sufan grupe", građani Bosne i Kosova. Do oktobra bilo je 330 boraca iz Bosne, a sa Kosova 232. Prema "Sufan-u" sa Balkana se 875 osoba priključilo Islamskoj državi.
Bosna i Kosovo su, u poređenju sa drugim evropskim zemljama, natprosječno zastupljeni. Na milion stanovnika na Kosovu dođe 125 boraca, a u Bosni 85, podvlači "Kosovski centar za bezbednosne studije".
Poređenja radi u Belgiji, koja se bori, takođe, sa radikalizacijom svojih građana, na milion stanovnika dođe 41 borac Islamske države. Regrutovanje na Balkanu funkcioniše samo djelimično preko interneta - onlajn sadržaj služi samo kao multiplikator, tvrdi nevladina organizacija "Atlantic Initiative".
"Prese" ukazuje da je u Bosni, kao i na Kosovu, Saudijska Arabija dala velikodušne donacije za izgradnju infrastrukture i humanitarne organizacije poslije rata 90-tih, čime je sebi obezbijedila značajan uticaj.
Time je saudijski vehabizam godinama dobijao na uticaju. Problem postaju sve više salafistički propovjedači, koji u "podzemnim" zajednicama šire svoje ultraortodoksne stavove.
Ta "legla radikalizacije", kako iz naziva "Atlantic Initiative", popunjavaju rupe socijalnog, zdravstvenog i obrazovnog sistema, koje vlade ekonomski slabijih zemalja nisu u stanju da zatvore, dodaje list.
Dnevnik ukazuje da EU povećava pritisak na Bosnu, te, kako bi zatvorila slavine novca teroristima, Brisel namjerava da usposatvi "crne liste" zemalja koje olakšavaju finansiranje terorista.
Prema izvještajima, kako dodaje "Prese", Bosna je jedina evropska država na toj listi, pored već uobičajenih Avganistana, Irana, Iraka, Jemena, Severne Koreje, Sirije, Gvajane, Laosa, Ugande i Vanuatua.
(Agencije)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.