HAG - Nekadašnji predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić dokazivao je u nastavku iznošenja svoje odbrane pred Haškim sudom da vlast nije imala planove o protjerivanju i ubijanju muslimanskog stanovništva iz Srebrenice i da su zločini koji su se desili 1995. godine rezultat osvete pojedinaca zbog muslimanskih zločina u prvim mjesecima sukoba u BiH.
U prilog tezi odbrane svjedočio je penzionisani general Milenko Živanović, koji je od novembra 1992. godine bio komandant Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske.
Na tom mjestu Živanovića je sredinom jula 1995. godine zamijenio general Radislav Krstić, koji je u tribunalu osuđen na 35 godina zatvora nakon što je proglašen krivim za pomaganje i podržavanje genocida.
Živanović svjedoči na osnovu obavezujućeg naloga suda, jer nije htio da se dobrovoljno pojavi kao svjedok odbrane.
Na njegovom svjedočenju Karadžić je posebno insistirao nakon što je general Krstić odbio dati iskaz, iako je za to bio izdat obavezujući nalog.
Na kraju suđenja za nepoštivanje suda, general Krstić je oslobođen optužbe, pošto je sud zaključio da postoji razumno opravdanje da on ne svjedoči, zbog pogoršanog zdravstvenog stanja nakon što mu je predat nalog.
U sudnici je pokazana Živanovićeva mapa s početka 1993. godine, prije osnivanja enklava. Na mapi se, kako je objasnio, vide naseljena srpska mjesta koja su bila uništena, a stanovništvo pobijeno ili napustilo područje.
Živanović je rekao da je Drinski korpus bio formiran da bi se zaštitilo stanovništvo i "spriječilo uništavanje srpskog življa na tom prostoru".
Posredstvom ovog svjedočenja, Karadžić opovrgava i tvrdnje tužilaštva da je on iz više izvora obavještavan o toku operacije u Srebrenici 1995. godine.
Živanović je sa generalom Ratkom Mladićem otišao u Srebrenicu 11. jula, a uveče je telefonom razgovarao sa Karadžićem koga je "zanimalo da li je grad zauzet i da li je bilo žrtava".
"Nisu pominjani ni civili, niti ratni zarobljenici, niti je pominjana evakuacija stanovništva. Predsjednik Karadžić bio je veoma zadovoljan da čuje da nije bilo gubitaka ili da su bili minimalni", izjavio je svjedok.
Tužilac Milica Pek tvrdila je da je general Živanović lično naredio paljenje muslimanskih kuća i da je takva dejstva podstrekivao pitanjima "gore li turske kuće".
Živanović je rekao da je vojsku podstrekivao da ne posustaje u borbenim dejstvima, navodeći da "to radi svaki komandant na planeti".
"Neće valjda pustiti da mu pobiju vojsku, a izveo je na bojno polje", zapitao je Živanović.
On je dodao da je vatra otvarana samo po kućama iz kojih je dejstvovano na srpske ciljeve. "To više nije bila kuća, već bunker na sprat. Drugo je napasti porodičnu kuću, u kojoj je porodica, to ne može", rekao je Živanović.
Prethodno je okončano svjedočenje Džona Zametice, Karadžićevog savjetnika i portparola u periodu na koji se odnosi optužnica.
Zametica je potvrdio da je znao da je VRS 13. jula 1995. godine u Srebrenici imala zarobljenike, ali da nije znao koja je bila njihova starosna dob i koliko ih je bilo.
"Nisam znao za postupak prema ratnim zarobljenicima i nisam imao pojma da li je bio jedan, dva, ili hiljadu zarobljenika", rekao je Zametica.
Pozivajući se na intervju koji je svjedok u to vrijeme dao za britanski Bi-Bi-Si, tužilac Kerolin Edžerton je tvrdila da je Zametica "predviđao da će zarobljenici biti pušteni na slobodu, odnosno da će biti razmijenjeni" i upitala "gdje je evidencija o njima".
Zametica je odgovorio da ne zna i da je to apsolutno van njegove zone odgovornosti.
Svjedok je negirao da je poznavao Miroslava Deronjića, civilnog povjerenika za Srebrenicu, koji je u tribunalu priznao krivicu za progone, i koji je izjavio da su on, "Karadžić i Zametica znali da je bilo likvidacija".
"Siguran sam, 99 odsto, da nikad nisam sreo Deronjića, ne sećam se lica, a imam dobro pamćenje. Znam da je taj čovek imao problema sa tribunalom i da je pristao da potpiše fabrikaciju i laž", naveo je Zametica.
Na pitanje da li i dalje ostaje pri izjavi koju je 1997. godine dao beogradskom nedeljniku "NIN", kada je, u intervjuu pod naslovom "Karadžić neće ići u Hag", rekao da je "osnivanje tribunala bez presedana i pravna farsa u međunarodnoj zajednici" i da je namjera suda da osudi Karadžića i Mladića, "a to je srpski narod", Zametica je rekao da je "promijenio mišljenje nakon što je tribunal donio oslobađajuću presudu za nekadašnjeg šefa Državne bezbjednosti Jovicu Stanišića".
"U svjetlu te odluke, shvatio sam da je ovaj sud pravičan", izjavio je Zametica.
Karadžić je, u dodatnom ispitivanju, pozvao svjedoka da pojasni šta je mislio kada je juče u glavnom iskazu za njega rekao da je bio "slab predsjednik" i da li je mislio da je on bio "loš predsjednik", a Zametica je odgovorio da nije mislio da je on bio loš, "nego slabić".
Glavni pretres biće nastavljen sutra.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.