Međunarodni konzorcijum istraživačkih novinara (CPJ) objavio je bazu podataka sa imenima osoba i firmi koji su se pojavili u dokumentima advokatske firme Mossaca Fonsece, odnosno u aferi Panama Papers. Među bh. državljanima su Nedim Uzunović, direktor Bosnalijeka i Amel Kovačević, bivši ambasador BiH u Kini, saznaje N1.
Amel Kovačević, bivši ambasador BiH u Kini pojašnjava da je offshore kompaniju osnovao 2013. godine u Hong Kongu, javlja Klix.ba.
Offshore firmu je osnovao nakon isteka ambasadorskog mandata i to u Hong Kongu. Na putovanje u Hong Kongu odlučio se zajedno sa Edinom Smajićem (profesor na Burch univerzitetu), još jednom osobom koja se spominje u dokumentima Panama Papers.
"Tada smo bili u Maleziji i u Hong Kong smo otišli da osnujemo te firme, ali i iz neke znatiželje da vidimo grad", kaže Kovačević.
On dodaje da firma koju je osnovao nikada nije imala otvoren račun. Pojašnjava da se BiH tada nalazila na crnoj listi te da nije bio uopšte u mogućnosti otvoriti račun što znači da kompanija nikada nije zaživjela.
"Na kraju, jedino ti što sam dao za osnivanje kompanije je neki novac koji se oko toga spominje", kaže on.
Na pitanje zašto je kompaniju osnivao u Hong Kongu a ne u BiH kaže:
"Zbog poreza. Tamo skoro da nema poreza. Ali sama činjenica osnivanja kompanije nije na bilo koji način problematična", kaže on uz napomenu da je lijepo osjeća nalaziti se na istom spisku sa Mesijem.
Uzunović i Kovačević su se pridružili listi na kojoj se od ranije nalaze zvornička kompanija "Alumina" i Vid Jakšić iz Zvornika.
Mossack Fonseca, jedna od najzatvorenijih offshore advokatskih kompanija u svijetu, otkriva da je desetljećima nekažnjeno pomagala klijentima da peru novac i izbjegavaju poreze.
Dokumenti "Panama Papers" koji su procurili iz panamske advokatske firme Mossack Fonseca sastoje se od 2,6 terabajta podataka, 11,5 miliona dokumenata i 214.000 fiktivnih kompanija.
Dokumenti nazvani "Panama Papers" stigli su do njemačkog dnevnog lista Süddeutsche Zeitung iz Minhena odakle su podijeljeni s Međunarodnim konzorcijem istraživačkih novinara iz Vašingtona i drugim medijima, uključujući BBC i The Guardian. Riječ je o najvećem curenju podataka s kojim su se novinari ikada susreli.
Advokatska kompanija "Mossack Fonseca" je za 1.000 dolara otvarala fiktivne firme za svoje klijente. Postavljala je fiktivnu upravu i tako skrivala prave vlasnike kompanije.
Dokumenti dokazuju povezanost sadašnjih i bivših svjetskih čelnika, uključujući dugogodišnjeg egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka i sirijskog predsjednika Bašara al-Asada s nezakonitim finansijskim transakcijama.
Od najzvučnijih imena svakako su Mauricio Macri (aktuelni predsjednik Argentine), Petro Poroshenko (ukrajinski predsjednik), Bidzina Ivanishvili (bivši gruzijski premijer), Ayad Allawi (bivši dopredsjednik Iraka), Ali Abu al-Ragheb (bivši premijer Jordana i ministar odbrane), Hamad bin Jassim bin Jaber Al Thani (bivši premijer Katara), Salman bin Abdulaziz bin Abdulrahman Al Saud (saudijski kralj), Ahmad Ali al-Mirghani (bivši predsjednik Sudana), Khalifa bin Zayed bin Sultan Al Nahyan (predsjednik Ujedinjenih Arapskih Emirata), Pavlo Lazarenko (bivši ukrajinski premijer), Vladimir Putin...
U skandal su umiješani i brojni rođaci i saradnici svjetskih vođa - prva porodica Azerbejdžana, kćer bivšeg kineskog premijera, Putinovi prijatelji iz djetinjstva i sadašnji bliski prijatelji, rođaci sirijskog predsjednika Bašara al-Assada, otac britanskog premijera Dejvida Kamerona, sekretarica marokanskog kralja, djeca pakistanskog premijera i mnogi drugi.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
