BiH

Konferencija o Dejtonu: Konsenzus svih jedini put za napredak BiH (FOTO)

Konferencija o Dejtonu: Konsenzus svih jedini put za napredak BiH (FOTO)
Konferencija o Dejtonu: Konsenzus svih jedini put za napredak BiH (FOTO)

BANJALUKA - U organizaciji "Nezavisnih novina" i grada Banjaluke danas je u Kulturnom centru Banski dvor počela Konferencija "Dvadeset godina Dejtonskog mirovnog sporazuma - Pogledi".

Na jednom mjestu okupili su se domaći i međunarodni zvaničnici među kojima su predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, specijanih izaslanik predsjednice Hrvatske Mate Granić, direktor kancelarije za Kosovo i Metohiju u Vladi Srbije Marko Đurić, predsjedavajući i član Predsjedništva BiH Dragan Čović i Bakir Izetbegović, predsjedavajući Savjeta ministara BiH Denis Zvizdić, predsjednici RS i FBiH Milorad Dodik i Marinko Čavara, ministar spoljnih poslova BiH Igor Crnadak.

Na Konferenciji učestvuju i bivši ministri spoljnih poslova BiH i Srbije Zlatko Lagumdžija i Vladislav Jovanović.

U trećem panelu razgovaraće predstavnik ambasadora Rusije Aleksej Semenihin, visoki predstavnik u BiH Valentin Incko, ambasador OEBS-a Džonatan Mur, zamjenik ambasadora Velike Britanije Metju Lavson, i šef političkog odjeljenja Delegacije EU Tomas Buš.

Konferencija je podijeljena u tri panela.

Na prvom panelu "Pogled iznutra" uvodničari će biti visoki domaći političari, dok će na panelu "Pogled iz regiona" riječ uzeti političari i visoki uglednici iz zemalja regiona.

Na trećem panelu "Pogled izvana" govoriće, među ostalim, i predstavnici zemalja potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Na početku Konferencije učesnike su pozdravili izaslanik gradonačelnika Dejtona Met Džozef, gradonačelnik Banjaluke Slobodan Gavranović i glavna urednica Nezavisnih novina Sandra Gojković Arbutina.

Muzičku dobrodošlicu kompozicijom “Dona nobis pacem” poželio je hor “Banjalučanke”.

16.30  Usvajanjem slijedećih zaključaka završena je Konferencija 20. godina Dejtonskog mirovnog sporazuma “Pogledi”.

U vremenu koje je pred nama biće potrebno da bh. političari i svi oni koji donose odluke ulože više napora i energiju usmjere na ciljeve oko kojih postoji ili se može postići konsenzus. Jedino će na taj način građani ove zemlje osjetiti dobrobit i najveću vrijednost mirovnog sporazuma, a to je izgradnja drušva u miru. Naše različitosti treba da budu naše bogatstvo, a ne prepreka ka saradnji i razumijevanju

Za dalji napredak, i integracije koje BiH želi provesti neophodna je intenzivna saradnja na unutrašnjem, regionalnom i međunarodnom nivou.

Ozbiljan posao je pred nama, a njega ćemo realizovati u miru i okviru trajnih vrijednosti izvornog Dejtonskog mirovnog sporazuma. Želja građana i njihovih političkih predstavnika je da nam na tom putu region i međunarodna zajednica budu konstruktivni partneri.

Dejtonski mirovni sporazum je od istorijskog značaja, jer je zaustavio rat u Bosni i Hercegovini, ponudio mogućnost trajnog mira, suživota, povratka izbjeglih i raseljenih, pronalazak nestalih, procesuiranje odgovornih, te mogućnost izgradnje države utemeljene na entitetima, pravima konstitutivnih naroda i ravnopravnosti građana".

Međusobno razumijevanje između BiH i njenih susjeda, omogućiće cijeloj regiji napredak. Bez obzira na brojne izazove, stvoreni su uslovi da se region usmjeri ka međusobnoj podršci i saradnji, kako bi se prevazišli međusobni problemi, ali i problemi sa kojima se svaka od zemalja regiona suočava. Prosperitet regiona je i prosperitet pojedinačnih zemalja.

Želja svih koji su učestvovali u zaustavljanju ratnih sukoba i održavanju mira jeste funkcionalna BiH po mjeri njenih građana. Jednostrane nametnute odluke koje su kod nekih izazvale teret su stvar prošlosti. Neke od tih odluka umjesto da budu korak ka boljoj BiH postale su kamen spoticanja i nerazumijevanja. Ipak one su nas naučile da je neophodno da se prije donošenja važnih odluka razgovara i postigne konsenzus jer samo će na taj način te odluke biti u skladu sa željama građana BiH, a njihova implementacija doprinijeti dobrobiti svih.

U proteklih dvadest godina implementacija Dejtonskog mirovnog sporazuma i izgradanja BiH zasnovana na pravu i Ustavu bila je izazovna i ne uvijek jednostavna. Neki značajni koraci su napravljeni a postoji trajna opredijeljenost građana i njihovih politićkih predstavnika za očuvanje mira, postizanje tolerancije i suživota.

Panel III - pogledi izvana

  • Pol Horovic, izaslanik ambasadora SAD u BiH Morin Kormak
  • Aleksej Semenihin, predstavnik ambasadora Ruske federacije u BiH
  • Tomas Buš, šef političkog odjeljenja Delegacije EU
  • Valentin Incko, visoki predstavnik u BiH
  • Džonatan Mur, ambasador OSCE
  • Metju Lavson, zamjenik ambasadora Velike Britanije u BiH

Moderator:Dr. Čedomir Antić

15.20 Govor Morin Kormak, ambasadora SAD u BiH, koja je bila spriječena da prisustvuje Konferenciji, pročitao je Pol Horovic, izaslanik ambasadora SAD u BiH.

Ona je istakla da Dejtonski sporazum predstavlja veliko dostignuće te da se ne smije zaboraviti šta je on bio u ljudskom smislu u trenutku potpisivanja.

Dalje se navodi da je gotovo nemoguće nabrojati sve uspjehe Dejtonskog sporazuma, a da je jedan od tih uspjeha obezbjeđenje mira u BiH.

Učesnicima je prenesen i stav da oni koji tvrde da je SAD protiv građana RS nisu u pravu i da su SAD širom RS realizovale brojne projekte.

U govoru se ocjenjuje da građani BiH danas zaslužuju mnogo više, navodeći u tom smislu obrazovni sistem, potrebu za radnim mjestima, podršku penzionerima...

Ove goidine BiH je napravila veliki pozitivan korak tako što se obavezala na put u EU, ali BiH će morati provesti reforme koje su za sada socijalnog i ekonomskog karaktera, ali će kasnije biti političke i institucionalne, navela je Kormakova u obraćanju koje je pročitao Pol Horovic.

Ambasador SAD u BiH je još naglasila opredjeljenje SAD-a da bude uz građane BiH i da im i dalje pomaže.

15.30  Aleksej Semenihin, predstavnik ambasadora Ruske Federacije u BiH, rekao je da međunarodni faktor treba osloboditi BiH.

On je naglasio da niko iz međunarodne zajednice nema pravo da diktira pravila ponašanja i da ne vidi razlog angažmana OHR u pogledu evropskih integracija BiH.

“ Krajnje je vrijeme da dođe do zatvaranja mehanizama protektorata u BiH jer nemoguće je nekoga učniti sretnim na silu. Naša je obaveza da oslobodimo zemlju od eksterne moći a predstavnciuma ne treba držati predavanja kako i šta da rade”, istakao je Semenihin.

On je istakao da je stav Ruske Federacije uvijek da se treba riješavati međunarodnog prisustva i da se pojedini predstavnici u BiH ne treba da se  mješaju u unutrašnje stvari.

Tomas Buš, šef političkog odjeljenja Delegacije EU, rekao je da je svih 28 zemalja članica EU opredjeljeno da pomogne BiH.

On je dodao da Ustav predstavlja prepreku, jer postoji nekoliko nadležnosti koje se preklapaju.

Takođe, je naglasio da će BiH morati prije ulaska u EU promijeniti svoj ustav.

“ Ono što tražim od BiH jeste jedna adresa koja će nam dati koordinisan odgovor na naše zahtjeve”, rekao je Buš, naglašavajući da je 20 godina nakon Dejtona vrijeme za rezultate.

15.53 Valentin Incko, visoki predstavnik u BiH, komentarišući Dejtonski sporazum, rekao je da kada međunarodni sporazum bude napisan strane koje su ga potpisale imaju obavezu da ga implementiraju.

On je dodao da priča o referendumu mora biti zaustavljena. dodajući da entiteti nemaju suverenitet ni pravo da se odvajaju od BiH.

Incko je poručio da su građani u prvom planu, da će uz ostvarivanje kompromisa biti i napretka. jer, kako je istakao, očigledno je da je i EU sagrađena na kompromisu i dijalogu.

"Ova zemlja ne treba centralizaciju, a ne traži je ni međunarodna zajednica", rekao je Incko poručujući da BiH treba da ide ka EU, gdje je čeka jedna, a ne dvije stolice.

Džonatan Mur, šef Misije OEBS-a u BiH, poručio je da svaki narod u BiH ima jednaka prava, ocjenjujući da je u procesu pomirenja u državi potrebno još dosta toga uraditi.

On je naveo da je Misija OEBS-a spremna da pomogne BiH u evropskim integracijama.

Panel II – pogledi regiona

Tema: Regionalna saradnja – položaj BiH u odnosu na susjede: Da li Dejtonsko ustavno uređenjue BiH predstavlja problem za regionalnu saradnju”.

Panelisti:

  • Marko Đurić, direktor Kancelarije Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju i izaslanik premijera Srbije
  • Zlatko Lagumdžija, član Madridskog kluba, bivši predsjedavajući Savjeta ministara BiH, bivši minister vanjskih poslova BiH
  • Vladislav Jovanović, bivši ministar inostranih poslova Jugoslavije
  • Mate Granić, bivši ministar inostranih poslova Hrvatske i izaslanik predsjednice Hrvatske

Moderator: dr.Dejan Vanjek

14.25  Panelisti su odgovarali na pitanja da li dejtonsko ustavno uređenje BiH predstavlja program za regionalnu saradnju.

Mate Granić, bivši ministar inostranih poslova Hrvatske i izaslanik predsjednice je na Konferenciji podsjetio publikukako su vođeni pregovori koji su doveli do potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

On je rekao da je tek nakon značajnog uključivanja Amerike u te pregovore postignut dogovor, s tim da se od samog početka nije moglo razgovarati o tome da je BiH država dva entieta i tri konstitutiivna naroda te da RS pripada 49 odsto a FBiH 51 odsto teritorije.

“Dejton je temelj i njegova dogradnja je potrebna”, rekao je Granić.

Drugi panelista na ovoj diskusiji bio je Marko Đurić, izaslanik premijera Srbije, koji je naglasio da Srbija nema pretenzija da nameće rješanja unutar BiH.

Takođe, on je rekao da je stigao sa Kosova i da je mislio da je tamo situacija komplikovana, međutim, video je da je u BiH podjednako tako.

“ Srbija ima vitalni interes da sarađuje sa oba entiteta, uvjeren sam u to da ni Srbi ni Bošnjaci, ni Hrvati, nemaju budućnost ukoliko ne razvijaju prijateljske odnose”, rekao je Đurić.

On je, takođe, naglasio  da Srbija kao garant Dejtonskog sporazuma čvrsto stoji iza RS ali da to ne znači da specijalne veze ne žele i sa Federacijom.

14.50  Panelisti su se složili da bez regionalne saradnje nema boljeg života na ovim prostorima, da su narodi upućeni jedni na druge, te da sve treba činiti kako bi se razvijao dijalog.

Takođe, smatraju da je pozitivno to što su gotovo svi nosioci političkih funkcija deklarativno ali u dobroj mjeri i suštinski, za mir i povjerenje.

Dosta riječi na panelu bilo je i o budućnosti BiH i regiona u cjelini, a ono što je naglašeno od strane Vladislava Jovanovića, bivšeg ministra inostranih poslova Jugoslavije je da BiH mora doći u situaciju da se oslobodi međunarodnog uticaja i da unutrašnjim konsenzusom gradi BiH koju će prihvatiti i Srbi i Bošnjaci i Hrvati.

Zlatko Lagumdžija, član Madridskog kluba, rekao je da je, kada pogledate Dejtnonski mirovni sporazum, evidentno da nas on obavezuje da bolje sarađujemo.

"Tu stoji da, što više mi u regionu budemo sarađivali, bi}e nam bolje", naglasio je nekadašnji ministar inostranih poslova BiH, prisjećajući se da je ranije od jednog velikog evropskog državnika čuo da su iskustva Evropske unije primjenjiva i na naš region.

 

Drugi panel je, kako javlja novinar Nezavisnih završen, i treba da počne treća panel diskusija: “Pogledi izvana”.

 

Panel I - pogledi iznutra

Tema: “ Refleksije na Dejtonski mirovni sporazum i na budućnost BiH “ Tačke Slaganja i razmimoilaženja – prepreke ili put ka ruzumjevanje unutar BiH?

Prva tema prvog panela bila je: “Šta su donijele dosadašnje nadogradnje Dejtonskog mirovnog sporazuma”.

Panelisti su:

  • Dragan Čović, predsjedavajući predsjedništva BiH
  • Bakir Izetbegović, član predsjedništva BiH
  • Denis Zvizdić, Predsjedavajući Savjeta ministara BiH
  • Milorad Dodik, Predsjednik Republike Srpske
  • Marinko Čavara, Predsjednik Federacije BiH
  • Igor Crnadak, Ministar inostranih poslova BiH

Moderator ovog panela je prof.dr Šaćir Filandra

14.05  Dragan Čović je u izjavi za medije rekao da je prije svega unutar Federacije BiH, odnosno unutar hrvatskog i bošnjačkog naroda potrebno naći rješenje kako spriječiti da jedan od entiteta bude entitet bosnjačkog naroda, jer takav proces uništava BiH.

Čović je pojasnio da zapravo govori o potrebi jednakopravnosti na čitavom prostoru BiH.

Na novinarska pitanja odgovarao je i Valentin Incko, visoki predstavnik u BiH, a upitan šta će učiniti ukoliko RS ostane odlučna u raspisivanju referenduma o bh. pravosuđu, rekao je da on u svojim rukama ima važne instrumente.

“Jedan od isntrumenata koje koristim sada najviše je interpretacija Dejtona, drugi su bonska ovlaštenja, treći su moji izvještaji Vijeću sigurnosti, a četvrti vanredni izvještaji Vijeću sigurnosti”, rekao je Incko.

Komentarišući postupke njegovih prethodnika, sadašnji visoki predstavnik u BiH rekao je da su oni djelovali u okviru svojih nadležnosti te da su to stvari prošlosti, a da se treba okrenuti budućnosti.

13.45  Tokom pauze između prva dva panela učesnici su se obratili medijima, pa je tako Dodik kazao da u slučaju da nije bilo velikog kršenja međunarodnog prava od strane Visokog predstavnika, i nametanje rješenja, možda bi Dejtonski sporazum mogli da proglasimo kao uspješnu verziju.

“On (Dejtonski sporazum) je upravo predlagao Bosnu i Hercegovinu kao konfederalnu zajednicu dva entiteta i tri naroda. Na nivou BiH pokušava da se devastira konstitutivnost RS”, rekao je Dodik i dodao da je visoki predstavnik permanentno podržavao Bošnjačke političke projekte namećući rješenja koja su kasnije bila nemoguća za modeliranje.

“Vi danas imate stvarnost koja ne odgovara Ustavu i nemogućnost da se u Ustav unese sve ono sto je visoki predstavnik nepravno unio u politički sistem ove zemlje, naravno da traži jedan novi razgovor”, naglasio je.

Dodik je ocijenio da se pokazalo da je BiH istorijski neuspijeh. On je rekao da je sav problem BiH neuvažavanje realnosti, a da je realnost tri konstitutivna naroda i dva entiteta, te da BiH kao država ima mala ovlaštenja i da nasilno nametanje rješenja ne može da bude dugoročno održivo.

12.50  Igor Crnadak, ministar spoljnih poslova BiH rekao je da je Dejton jedan od najuspješnih mirovnih sporazuma u svijetu, te da je jedan od razloga njegove uspješnosti taj što niko nije njime zadovoljan.

On je, takođe, naglasio da su svi narodi iz BiH mnogo više očekivali 20 godina poslije, jer kako kaže, ako se osvrnemo oko sebe, vidjećemo da ljudi stvarno loše žive, da su male penzije i plate, i da se zbog toga trebamo okrenuti budućnosti.

“Avanturističke teze su da nam je potrebna radikalna promjena ustava”,  zaključuje Crnadak.

Takođe, i Marinko Čavara, predsjednik Fderacije BiH, djeli mišljenje Crnadka, da su ljudi u BiH nezadovoljni.

“ Danas živimo u uređenju koje nije ni Vašingtonski ni Dejtonski sporazum i posljedica toga je nezadovoljstvo naroda”, istakao je Čavara.

“ FBiH je nastala kao zajednica Hrvata i Bošnjaka, a ona to ni izbliza nije”, dodao je Čavara.

Učesnicima konferencije obratio se i Filip Vujanović, predsjednik Crne Gore naglašavajući da dijalog nema alternativu i da iz ugla njegove države BiH ima jasnu međunarodnu pozciju.

On je takođe rekao, da u svim njegovim kontaktima sa predstavnicima međunadorne zajednice centralno interesovanje na Zapadnom Balkanu je BiH

Takođe, naglasio je, da su međunarodni zvaničnici uvijek izražavali zabrinutost za stanje u BiH.

On je istakao i to da EU po prvi put iskreno želi da pruži pomoć jer se poslije Berlinskog procesa daje ono što je neophodno.

“Za Crnu Goru država BiH je zemlja sa dva jednokopravna entiteta i tri konstitutivna naroda i tako treba da ostane”, rekao je Vujanović dodajući da se mora naći model da BiH bude jefttinija.

12. 34  Milorad Dodik, predsjednik RS podsjetio je da je BiH nastala raspadom bivše Jugoslavije, te da je BiH danas mjesto nametnutih političkih ljubavi i vježbalište međunarodne zajednice.

On je kazao da se u BiH činilo sve da se istakne značaj Bosne i Hercegovine, te je dodao da su u BiH u suštini najznačajniji entiteti.

Kazao je da u BiH dolazi do kršenja međunarodnog prava koja su, kako je rekao, masovno kršili predstavici međunarodne zajednice.

On je podsjetio da je nekadašnji visoki predstavnik Pedi Ešdaun i sam priznao da je kršio Dejton.

Osvrćući se na današnje stanje u BiH on je podsjetio da u Ustavu piše da Savjet ministara ima tri ministra, a da ih sada ima deset.

“Od Savjeta ministara neko pokušava da napravi vladu”, rekao je on.

“Mi vjerujemo da je Dejtonski sporazum napravio politički sistem koji se mora poštovati, međutim imate Ustav i realnost koja potpuno odudara od Ustava.

Dodik je ocijenio da je ova Konferencija odlična prilika da se čuju mišljenja o svemu, te je dodao da je on protiv idealizma koji se namjerava nametnuti. Dodik je napomenuo da postoje mnogi koji smatraju da je BiH u krizi i raspadu.

“Administracija BiH je veća nego u Jugoslaviji. Ko će to plaćati?” upitao je Dodik.

Bazirajući se na povratak, rekao je da kada je riječ o RS niko nije onemogućen da se vrati na svoje.

“Mogao je svako da se vrati, ali neki neće da se vrate”, rekao je on.

11.35  Dragan Čović, predsjedavajući predsjedništva BiH rekao je da se nadogradnjom pokušalo doći do lakšeg donošenje odluka što je prema njemu jako loše urađeno.

“Time smo narušili odnose jednokopravnosti i konstitutivnosti naroda, nauštrb donošenja mrtvih odluka, zaboravili smo jendakopravnost”, istakao je on.

On je rekao da se neko grubo poigrao, pogotovo prvih deset godina Dejtona zbog čega smo skrenuli u krivom pravcu,

Takođe, je naglasio da se na taj način nije trebalo raditi, jer je napravljena šteta i dan danas niko ne donosi tako brzo odluke.

On je naglasio da se moramo vratiti izvornim elementima Dejtona jer se napravilo jako puno grašaka.

S druge strane, njegov kolega iz predsjedništva Bakir Izetbegović je rekao da je Dejton sam sebi predvidio da će se mijenjati,

“Bez izmjena Dejtona od 1996 do 199 godine rat se nastavio mirnodobskim sredstvima. Međunarodna zajednica je morala to tako da radi jer mi nismo imali snage i volje za izmjenama. Sve te izmjene ne mogu da zamijene izvorni Dejton”, istakao je Izetbegović.

Denis Zvizdić, predsjedavajući Sajveta ministara BiH rekao je da se razvoj Dejtona morao destiti ali i pored toga ostali smo zarobljeni unutar kanona.unitarizacije ili prenosa nadležnosti.

On je, takođe, rekao da brojni projekti zatijevaju saradnju unutar BiH te da u Dejtonu ni dan danas ne postoji sistemska greška koja bi nas zaustavila na putu ka Evropskoj Uniji.

11.20  Sandra Gojković Arbutina, glavni i odgovorni urednik "Nezavisnih novina" je u pozdravnom govoru naglasila značaj Dejtonskog mirovnog sporazuma u BiH ističući da njim nije samo zaustavljen rat već i uspostavljeno uređenje države.

Ona je, takođe, istakla da se samo dijalogom mogu rješavati otvorena pitanja koje je Dejton donio, te da su se "Nezavisne novine" rukovodile s tim.

Ona je nagasila da različita mišljenja imaju jedan cilj, a to je bolji život na ovim prostorima.

Gradonačelnik Banjaluke Slobodan Gavranović je istakao da je nesumnjivo da Dejton ima ogroman značaj.

On je rekao da je Konferencija prilika da se podsjetimo i da vidimo šta smo uradili u proteklih 20 godina i kako dalje.

Kao jedan od domaćina Konferencije, Gavranović je naglasio da Banjaluka njeguje duh tolerancije, zajedništva i suživota i da se s tim moramo okrenuti boljoj budućnosti.

Poslije pozdravnih govora, emitovan je dokumentarni film “Pogledi” nakon čega će uslijediti prva panel diskusija: “Refleksije na Dejtoski mirovni sporazum i na budućnost BiH: Tačke slaganja i razmimoilaženja - prepreke ili put ka razumijevanju unutar BiH”

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije