SARAJEVO - Dvadeset godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma Bosna i Hercegovina može da nastavi da tapka u mjestu ili će naći svoje unutrašnje snage koje će preuzeti inicijativu i napraviti državu u kojoj se više neće živjeti loše, poručeno je sa Međunarodne konferencije "Kritički osvrt na Dejtonski sporazum u sferi izgradnje mira, demokratizacije i izgradnje države“.
Predsjednik Foruma za etničke odnose i politički analitičar Dušan Janjić kazao je da je interesantno da povodom 20 godina od Dejtona, nema puno događaja u drugim mjestima, poput Beograda i Zagreba.
"To već nešto govori. Govori o političkim prilikama i u tim zemljama i u BiH i o tome da postoji jedan prećutni sporazum političara da ne treba, kako oni kažu, raspakivati Dejton", kazao je Janjić.
Napomenuo je da je Dejton "nekako pravljen bez strategije spoljnih sila".
"Postojala je saglasnost Amerike, EU, tada evropske zajednice, i Rusije. Dakle, tada je postojala saglasnost, a sada je nema. To je dodatni razlog, pored lokalnih političara, da se neće otvarati pitanje Ustava, a ono je ključno. Ako pogledate taj sporazum nakon 20 godina, vi se prosto pitate kako BiH uopšte živi i funkcioniše jer je on toliko uopšten. Ustav je zapravo zbir principa od par stranica, koji dozvoljava potpunu slobodu reinterpretacije", naglasio je Janjić.
Mišljenja je da "u narednih godinu ili 1,5 dana mora se naći neki model da se deblokira ekonomija, ostvari jedinstveno tržište na teritoriji cijele BiH, da se dođe do efikasnih ekonomskih vlasti koje mogu da dalje učestvuju u procesu evropskih integracija".
"Dolazi jedno doba povoljnih fondova, ono ne traje vječito, i ako se to propusti za tri do četiri godine BiH će opet doći u situaciju u kojoj se sada nalazi. Lično mislim da u javnosti i u Srpskoj i u Federaciji postoji već zasićenost neizvjesnim, lošim životom, ali očigledno za sada nema odvažne političke elite koja će to da uradi", dodao je Janjić.
Neven Anđelić, sa Univerziteta u Londonu, kazao je da je cilj današnje konferencije sagledavanje razvoja političkog sistema na primjeru BiH gdje se može vidjeti radikalan primjer implementacije konsocijalnog uređenja koji je jedinstven slučaj u svijetu.
"Ovo je jedna u nizu konferencija u BiH, ali održavane su i u cijelom svijetu. Naravno da su mišljenja različita i to je isto jedan od dobrih aspekata ovog skupa, da se čuju različita mišljenja i da svako od nas koriguje nešto što je do sada mislio na osnovu empirijskog istraživanja", naglasio je Anđelić.
Senada Šelo-Šabić, znanstvena saradnica u Institutu za razvoj i međunarodne odnose u Zagrebu, kazala je da je vrijeme da se podvuče crta i da se vidi šta trenutno imamo i šta se može uraditi u budućnosti.
Prema njenim riječima, mora se prihvatiti realnost, a ne ćekati da dođu bolji dani.
"Ili čekati da neko izvana interveniše i promijeni našu situaciju, zapravo nas samo drži u iluziji da će se stvari promijeniti. Dok ne shvatimo da mi imamo vlastitu moć i odgovornost, ali i potrebu da udružimo snage onih koji promišljaju drugačije i koji žele vidjeti funkcionalnu i stabilnu državu, mislim da ćemo tapkati u mjestu. Pitanje je ko želi preuzeti palicu i ponuditi alternativu. Najteže je početi", kazala je Šelo-Šabić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.