BANJALUKA - NATO savez ima veliki interes da vidi BiH, Makedoniju, Crnu Goru i Gruziju u okviru Alijanse, istakla je Ana Trišić-Babić, predsjednik Komisije za NATO integracioni proces Savjeta ministara BiH.
Kako je naglasila, ove četiri zemlje su dobile poziv generalnog sekretara NATO-a da dođu u sjedište NATO-a kako bi ih informisali dokle se stiglo sa reformama za članstvo u Alijansi. Istakla je da je Predsjedništvo BiH prihvatilo poziv da dođe u Brisel, a delegaciju će predvoditi Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva. Ona je navela da NATO cijeni BiH zbog uspješnog učešća njenih Oružanih snaga u akciji ISAF-a u Avganistanu.
"S obzirom na to da smo mi zvanično zatražili prijem u Akcioni plan za članstvo, informisaćemo ih šta je do sada urađeno, kako se krećemo kroz proces rješavanja vojne imovine, što je uslov za aktiviranje MAP-a. Od njih ćemo čuti kakva su njihova viđenja buduće vizije NATO-a, s obzirom na to da je u toku reforma tog saveza", navela je ona.
Ocijenila je da bi BiH na Samitu NATO-a u Velikoj Britaniji, 4. i 5. septembra, mogla da aktivira Akcioni plan za članstvo. Međutim, podsjetila je da je prije toga neophodno riješiti pitanje knjiženja vojnih lokacija u BiH. Upozorila je da tri najvažnija problema u ovom trenutku - rješavanje odluke "Sejdić i Finci", mehanizam koordinacije za evropska pitanja, te vojna i državna imovina, trpe zbog nedostatka zajedničke vizije političkih faktora u BiH o budućnosti zemlje.
Knjiženje vojnih lokacija u BiH uslov za aktiviranje MAP-a
"Kada bi bilo konsenzusa o tome, u roku od pet minuta bi bila riješena sva tri pitanja. U jednom trenutku je pitanje vojne i državne imovine zaista krenulo u dobrom pravcu, jer su lideri našli dogovor. Ali tada se uključio OHR i pojavio se zahtjev za odvojenim rješavanjem državne i vojne imovine i to je problem s kojim smo sad suočeni", izjavila je Trišić-Babićeva.
Sa druge strane, u OHR-u ističu da žele rješenje.
"Što se tiče državne i vojne imovine, OHR zanima suština mogućeg rješenja, koje mora biti u skladu sa presudom Ustavnog suda BiH i Zakonom o odbrani BiH", naveli su u OHR-u.
U Ministarstvu odbrane BiH ističu da se BiH u procesu pridruživanja NATO-u nalazi samo jedan korak do aktivacije MAP-a, a to je knjiženje perspektivne nepokretne vojne imovine na BiH.
"U BiH su ostale 63 lokacije koje je Predsjedništvo BiH odredilo kao perspektivne za Oružane snage i ne postoje pravne prepreke da se one uknjiže. Ispunjavanjem ovog uslova, od NATO-a ćemo dobiti zeleno svjetlo da otpočnemo naš Akcioni plan za članstvo. Time bi bio ubrzan put BiH ka punopravnom članstvu. Prijem u MAP ujedno znači da je država stavljena u status neposrednog kandidata za članstvo u NATO-u", istakli su.
Dodali su da je u istupima visokih funkcionera NATO-a iskazana spremnost Alijanse za prijem BiH u punopravno članstvo.
"Brzina pristupanja u NATO uglavnom zavisi od naše spremnosti i sposobnosti da ispunimo zahtijevane uslove. Naš prvenstveni cilj je dalje dostizanje NATO standarda, kako bismo na taj način bili prepoznati kao kredibilan partner NATO-a", istakli su u Ministarstvu odbrane.
Zašto NATO?
"Nezavisne novine" i "Glas Srpske" objavljuju seriju tekstova o ulozi NATO-a u izgradnji bezbjednosti i očuvanju mira na teritoriji koju čine zemlje članice, kao i šta BiH dobija pristupanjem NATO-u, koje su prednosti članstva u ovoj organizaciji, te u kojoj fazi je proces priključivanja BiH.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.