BANJALUKA - Evropska komisija ocijenila je da su reforme koje BiH sprovodi u oblasti pravosuđa spore i da je potrebno pojačati i sankcije prema neodgovornim sudijama i tužiocima i provjeravati njihovu imovinu.
Izvještaj Evropske komisije o napretku BiH zvanično je zamjeniku predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH Vjekoslavu Bevandi u srijedu predao specijalni predstavnik i šef Delegacije EU u BiH Lars Gunar Vigemark. Njegov dio posvećen je oblasti pravosuđa i osnovnih ljudskih prava, a u njemu je navedeno da postoje nedostaci u Zakonu o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS) BiH.
Istaknuto je da se to posebno odnosi na procedure za imenovanje i ocjenjivanje sudija i tužilaca, disciplinske postupke, sukob interesa, imovinske kartone i prava na žalbu na konačne odluke VSTS-a. Dodaju da je VSTS u novembru 2017. godine usvojio detaljan akcioni plan sa jasnim rokovima za primjenu preporuka Evropske komisije koje se tiču navedenih pitanja, ali da to nije završeno.
"VSTS BiH bi u nastupajućoj godini naročito trebalo da se posveti sprovođenju akcionog plana, pogotovo dijelova koji se odnose na jačanje disciplinskih sankcija i integriteta pravosuđa, uključujući i unapređenje imovinskih kartona sudija i tužilaca. Većina mjera treba da bude stavljena na dnevni red i od strane zakonodavca", navela je Evropska komisija u izvještaju.
Iako u vezi sa disciplinskom odgovornošću postoji etički kodeks za sudije i tužioce, u izvještaju je navedeno da još nedostaje formalni mehanizam na osnovu kojeg bi u slučaju njegovog kršenja bile sprovedene disciplinske mjere.
"Još se treba snažno pozabaviti pitanjem korupcije u pravosuđu", naveli su u Evropskoj komisiji.
Uprkos jasnim preporukama Venecijanske komisije i Evropske komisije još od 2013. godine, navedeno je u najnovijem izvještaju, novi nacrt zakona o VSTS-u nije kreiran.
- Ovo pitanje mora hitno biti stavljeno na dnevni red. Treba finalizirati i nacrt zakona o sudovima BiH, a njegovo usvajanje je potrebno radi jačanja funkcionisanja pravosuđa, naročito u borbi protiv teškog kriminala - naglasili su u Evropskoj komisiji.
U izvještaju su se osvrnuli i na dešavanja u vezi sa zaključcima VSTS-a koji se tiču provjere ratne prošlosti sudija i tužilaca, ističući da nezavisnost i autonomija pravosuđa moraju biti ojačane.
"Ustavni i zakonski okvir ostaje slab u pogledu davanja garancija za nezavisnost, nepristrasnost i autonomiju sudija i tužilaca", istakla je Evropska komisija.
Naglašavaju da sistem za upravljanje predmetima omogućava nasumično dodjeljivanje slučajeva, ali da njegovu bezbjednost i transparentnost treba unaprijediti.
"Moguća je preraspodjela predmeta bez specifičnog opravdanja i ne postoji sistem za kontrolu preraspodjela", navela je Evropska komisija.
Advokat Željko Bubić rekao je da je poboljšanje stanja u pravosuđu kontinuiran proces u svim segmentima, od rješavanja predmeta do odgovornosti sudija i tužilaca.
"Svi treba da snose odgovornost za kvalitet svog rada, postoje disciplinski postupci i VSTS koji prati kvalitet rada sudija i tužilaca. Da li treba više disciplinskih postupaka, to je predmet posebne analize koja treba da obuhvati i kvalitet sudskih odluka", kazao je Bubić.
Dodao je da ljudi možda jesu nezadovoljni dužinom vođenja postupaka i sudskim odlukama, ali da nosioci pravosudnih funkcija rade sa sredstvima koja imaju i da je neophodno povećanje budžeta za pravosuđe i broja sudija jer su sudovi zatrpani predmetima.
"Ne može se napraviti rez, izbrisati sve i krenuti ispočetka, već mora da se sprovodi kontinuirao poboljšanje kompletnog pravosudnog sistema. Sve treba dodatno da se usavršava - od propisa i ljudi do prakse", istakao je Bubić.
Evropska komisija je pohvalila usvajanje akcionog plana za realizaciju Strategije za reformu pravosuđa za period od 2014. do 2018. godine i uspostavljanje nadzora, ali je istaknuto da sada slijedi obaveza da navedeni plan bude sproveden.
Trajanje suđenja
U izvještaju je istaknuto da je trajanje sudskih postupaka minimalno smanjeno u 2017. godini i da u prosjeku iznosi 474 dana, dok je 2016. godine postupak u prosjeku trajao dva dana duže.
- Broj slučajeva koji čekaju na rješavanje iznosi 2,1 milion u 2017. godini - istakla je Evropska komisija.
(Glas Srpske)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.