SARAJEVO - Član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Nebojša Radmanović smatra da status vojne imovine u BiH ne postoji "kao otvoreno pitanje".
"Rješavanje vojne imovine jedno je od važnijih pitanja u BiH. Važno je zbog stavova međunarodne zajednice i bošnjačkih političkih krugova, a ne zbog toga što ja o tome mislim, tim prije jer pripadam onima koji smatraju da to pitanje ne postoji kao otvoreno", rekao je Radmanović u intervjuu Srni.
On je podsjetio da Dejtonski mirovni sporazum nije definisao da je pitanje imovine u nadležnosti zajedničkih institucija BiH, već prema istom članu Ustava koji reguliše tu oblast navodi se da sve što nije nabrojano kao nadležnost BiH spada u nadležnosti entiteta.
"Prema mom ličnom mišljenju, to pitanje ne postoji kao problem. Međunarodna zajednica koja već 20 godina upravlja ovim prostorima rekla je da je za njihov odlazak vezano pitanje rješavanja vojne i ostale imovine, kako su oni najprije rekli, a potom je pretvorili u priču o državnoj imovini. To je jedan od razloga što mislim da je važno riješiti ovo pitanje kako bi se definitivno stvorili uslovi za konačan odlazak OHR iz BiH, ali i ostalih stranaca koji komanduju po BiH", naveo je Radmanović.
S druge strane, ističe Radmanović, pitanje vojne imovine sadržano je i u Akcionom planu za članstvo u NATO /MAP/, ali ne i u putu ka NATO jer je to veoma daleko i nepotrebno je sada o tome i pričati.
On je napomenuo da Republika Srpska već godinama predlaže kvalitetno rješenje, ali do dogovora nije došlo jer lideri političkih partija iz Sarajeva neće da prihvate ono što su potpisali prije godinu dana u Banjaluci.
Radmanović konstatuje da je "podmetanje" novog nacrta zakona o rješavanju pitanja neperspektivne vojne imovine u Parlamentarnu skupštinu nakon što se skoro došlo do definitivnog rješenja, a što su nedavno učinile SDP BiH i Savez za bolju budućnost BiH, bilo u funkciji nerješevanja ovog pitanja, jer se unaprijed znalo da će taj prijedlog odbaciti poslanici iz Srpske.
On je izrazio uvjerenje da će do rješenja pitanja vojne imovine doći vrlo brzo, s obzirom da je radna grupa koju je formirao Savjet ministara BiH na osnovu prijedloga političkih partija već sačinila prednacrt zakona o vojnoj imovini.
"Bilo bi olakšanje za sve u BiH da jednim zakonom riješimo pitanje vojne i ostale imovine i da OHR-u možemo reći da smo ispunili očekivane uslove i da visoki predstavnik sa svojim saradnicima može da ide iz BiH, nakon čega bi politički odnosi u BiH bili mnogo relaksiraniji", smatra Radmanović.
Srpski član Predsjedništva BiH upozorio je da postoje i drugi krupni problemi koji dotiču domen rada i odgovornosti Ministarstva odbrane i Oružanih snaga BiH.
"Tu mislim na neriješeno pitanje ogromnih količina minsko-eksplozivnih punjenja i naoružanja koje se nalazi u kasarnama i koje treba uništiti, a za šta BiH trenutno nema dovoljno novca. Ta ubojna sredstva veoma su opasna po bezbjednost građana i njihove imovine, ali su i predmet krađa i manipulacija, pa čak mogu se dovesti i u vezu sa opasnošću od terorizma. Nažalost, nekoliko slučajeva velikih krađa minsko-eksplozivnih sredstva, oružja i municije nismo doveli do kraja", konstatovao je Radmanović.
Prema njegovim riječima, najeklatantniji primjer za to jeste oružje pronađeno kod Tešnja, koje po svemu sudeći nije iz vojnih magacina, ali otvara niz pitanja.
On je pozvao nadležne institucije u BiH da "ne spavaju" kada je riječ o ovom slučaju i da "ne misle da je to pitanje zaboravljeno".
"Količina naoružanja koja je pronađena i na volšeban način uništena, mimo naredbe Predsjedništva BiH, biće i dalje predmet istrage i ispitivanja. Mislim da je u interesu svih u BiH da dođemo do istine i kažemo čije je to naoružanje i za šta, odnosno za kakve ciljeve je bilo namijenjeno. Neizostavno nam se nameće i pitanje ima li još negdje u BiH takvog skrivenog, ilegalnog naoružanja koje svakog trenutka može biti zloupotrijebljeno protiv bezbjednosti naših građana i njihove imovine, kao i ko to zapravo sve radi", pita Radmanović.
On je apelovao na Tužilaštvo BiH da "ne stavlja papire u ladice ili da ih gura pod tepih, nego da otvori dosijee i kaže ko je odgovoran za sakrivanje ogromnih količina nelegalnog naoružanja i municije".
"Predsjedništvo BiH je u okvirima svoje nadležnosti već pokrenulo određene aktivnosti i nastaviće da insistira da se utvrdi zašto su Oružane snage BiH mimo odluke Predsjedništva podigle jednu svoju jedinicu i naprečac uništili to naoružanje kod Tešnja. Prema sadašnjim informacijama, to naoružanje je uništeno po nalogu tužioca BiH, što mi ne sporimo, ali je problem što tužilac nema ovlašćenja da izdaje naređenja za angažman vojne jedinice Oružanih snaga BiH, nego je to u isključivoj nadležnosti Predsjedništva BiH, a mi za to nismo znali", pojasnio je srpski član Predsjedništva BiH.
Radmanović je pozvao Tužilaštvo BiH da u potpunosti rasvijetli ovaj slučaj, a ako nema personalne odgovornosti - onda neka javnost adekvatno izvijesti.
On veoma interesantnim i indikativnim smatra i to što se slučaj u Tešnju, ali i istrage ratnih zločina, medijski vežu i za poslanika SDA u
Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Šemsudina Mehmedovića.
"Lično mislim da je u njegovom interesu da izađe sa svim prikupljenim podacima o tim optužbama. Međutim, on se sasvim odbranaški ponio prema svim navodima da je odgovoran za ratne zločine, kao i u vezi sa njegovom ulogom u sakrivanju oružja kod Tešnja. Kada je u ratu Srbin nekog ošamario dobio bi nekoliko godina zatvora, a kada su se kotrljale odsječene srpske glave to se ne procesuira", rekao je Radmanović.
Govoreći o odnosima u tročlanom Predsjedništvu BiH, Radmanović je rekao da ovaj organ funkcioniše normalno i da redovno održava sjednice i radne konsultacije, tako da ne postoji nijedna važna odluka koju je Predsjedništvo BiH trebalo da donese, a da je izostala sa dnevnog reda, a nije bilo ni situacija "potezanja" vitalnog nacionalnog interesa ili preglasavanja.
On je dodao da, generalno gledano, Predsjedništvo BiH nije zadovoljno radom Ministarstva inostranih poslova /MIP/ BiH već duži niz godina, mada svaki član Predsjedništva BiH ima "iznijansirano različit stav prema tome".
"Lično smatram da je dolaskom ministra Zlatka Lagumdžije poboljšan rad MIP-a, za razliku od prethodnog mandata kada je šef diplomatije BiH bio Sven Alkalaj. Kada bi bilo više koordinacije između Predsjedništva BiH i ministra inostranih poslova BiH naš odnos bi svakako bio puno bolji, a zajednički rad kvalitetniji. Različite ličnosti u Predsjedništvu BiH, kao i u MIP-u dovode do toga da nema uvijek sinhronizovanih odnosa. U prošlom sazivu nesporazume smo imali Alkalaj i ja, a danas kao što je poznato, predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić i ministar Lagumdžija nemaju baš najbolju komunikaciju", potvrdio je srpski član Predsjedništva.
Komentarišući Komšićevu namjeru da uputi apelaciju Ustavnom sudu BiH jer smatra da u slučaju bošnjačke djece u Konjević Polju ima elemenata kršenja osnovnih ljudskih prava u vezi sa izražavanjem na maternjem jeziku, Radmanović kaže da je problem obrazovanja djece u BiH, što se naročito odnosi na multietničke sredine, mnogo složeniji nego što je pokretanje neke apelacije, kojom ionako neće biti moguće riješiti pomenuti problem.
"Nažalost, i ovaj primjer pokazuje da je pitanje obrazovanja djece ušlo u političke vode, što nije dobro. A što je, takođe, veoma loše, jeste činjenica da su i mnogi roditelji izmanipulisani i uvučeni u politikantske igre određenih stranačkih krugova koje su dovele do toga da bošnjačka djeca mjesec i po ne idu u školu. Bolje bi bilo da se ovako krupni društveni probemi rješavaju razgovorom nego apelacijama, pa apelujem i na ministra prosvjete i kulture Srpske Gorana Mutabdžiju i na roditelje bošnjačke djece koji bojkotuju nastavu u školama u Srpskoj da sjedu za isti sto i istraju da dogovorom dođu do rješenja prihvaljivog za sve", poručio je Radmanović.
On je prihvatio činjenicu da je Kancelarija za reviziju poslovanja Predsjedništvu za 2012. godinu dala "mišljenje sa rezervom", ističući da je to objektivna ocjena, mada se nije saglasio sa primjedbama da ovaj organ neracionalno troši budžetska sredstva.
"To je lako provjeriti. Osnovna greška u našem poslovanju tiče se nečega što se dugo provlači u radu Predsjedništva BiH, a odnosi se na veliki broj ugovora o djelu. Iako smo nas trojica insistirali da se to prevaziđe, Sekretarijat Predsjedništva BiH nije kvalitetno obavio taj zadatak. U drugim budžetskim stavkama Predsjedništvo sigurno bolje stoji od drugih institucija kada je u pitanju planiranje i izvršavanje finansijskog plana. Podsjećam da smo uspješno riješili finansiranje nekih detaširanih službi, koje su takođe opterećivale naše racionalno finansijsko poslovanje", naveo je Radmanović.
On je konstatovao da je regionalna saradnja na višem nivou nego što je to bilo ranije, mada su sve zemlje u regionu, posebno Hrvatska, Srbija, Crna Gora i BiH, opterećene teškom ekonomskom krizom i finansijskim problemima, što se odražava i na njihove međusobne odnose.
"Malo se govori o tome da među ove četiri zemlje nije riješeno granično pitanje i da ima mnogo problema oko utvrđivanja graničnih linija, čemu je posvećeno jako malo pažnje, mada to može da izazove i veće probleme nego što nam se čini. Primjećujem da zbog toga ima neopravdanih istupa iz Hrvatske prema BiH i, kada se ne bih trudio da nijednom rečenicom ne poremetim dobrosusjedske odnose, imao bih o tome baš štošta da kažem. Jednostavno, držanje lekcija drugima na ovim prostorima više ne dolazi u obzir pa se nadam da smo to svi prevazišli i da ćemo ubuduće izbjegavati tako neprilične situacije, a potruditi se da zajednički rješavamo otvorena pitanja", podvukao je Radmanović.
Prvo među njima, ističe on, jeste pitanje granica.
"BiH i Crna Gora su na dobrom putu da taj problem riješe uskoro, ali to ne važi i za granicu sa Hrvatskom i Srbijom", istakao je Radmanović.
On je izrazio nadu da će ta pitanja biti pokrenuta već na današnjem susretu predsjednika Hrvatske i Srbije Iva Josipovića i Tomislava Nikolića u Beogradu, što bi mogao da bude putokaz i za ostale.
"Ali, najveći problem BiH ima sa Hrvatskom, sa kojom ima najdužu granicu i više otvorenih pitanja, koja se dodatno komplikuju razgovorima na neadekvatnom nivou. Ključne odluke nalaze se u rukama Predsjedništva BiH i hrvatskog Sabora, dok su Vlada Hrvatske i Savjet ministara BiH samo izvršioci tih odluka, i tome treba voditi računa. To je i poruka onima u Hrvatskoj koji govore da nemaju sa kim da razgovaraju u BiH. Moje viđenje je da će ti odnosi napredovati jer smo upućeni jedni na druge, susjedi smo, intenzivno ekonomski sarađujemo", zaključio je Radmanović intervju Srni.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.