SARAJEVO, MOSTAR - Nadam se da ću do kraja života dočekati da se presuda implementira, a u slučaju da se to ne desi ostaje obaveza mlađim generacijama da to urade, jer ovo nije pitanje samo dva čovjeka, nego svih građana, poručio je Dervo Sejdić povodom 10. decembra, Međunarodnog dana ljudskih prava.
On godinama čeka da BiH riješi slučaj "Sejdić i Finci", tačnije da se njemu i Jakobu Finciju omogući da se kao pripadnici iz reda ostalih naroda kandiduju za najviše državne funkcije, a na osnovu presude Evropskog suda za ljudska prava.
"Ni u snu nisam slutio da će se situacija ovoliko zakomplikovati, jer i danas smatram da je to pravna stvar koju stručnjaci i poznavaoci ustavnog i međunarodnog prava mogu da riješe za par sati, ali pod uslovom da se politika ne miješa. Pogotovo ova naša, koja je podijeljena, razdijeljena i ide u pravcu da jedni drugima podmećemo nogu, što se smatra uspjehom, a ne da jedni drugima činimo kompromise i pronalazimo rješenja najbolja za građane", kaže Sejdić za "Nezavisne".
Da stvar bude komplikovanija, kako kaže, preko njegovog slučaja se otvaraju pitanja poput unitarizacije i podjele zemlje, trećeg entiteta i raznih drugih političkih tema, što, smatra, nema veze sa zaštitom ljudskih prava.
"Svi ćemo se 10. decembra pozivati na zaštitu djece, zaštitu manjina, LGBT grupa. Usta će nam svima biti puno pravde, a malo toga se radi. Već 11. decembra nećete imati ništa od toga", istakao je Sejdić.
Jakob Finci kaže kako svim građanima zbog cijele situacije ostaje gorak ukus u ustima.
"Imamo situaciju da popunjavamo upitnik za pristup Evropskoj uniji i očekujem da kada dođemo do pitanja ljudskih prava moramo napisati kako se to u BiH ne poštuje iz internih razloga", kaže Finci.
Kaže da je nakon presude očekivao da će ona biti realizovana do izbora 2010, a kada se to nije desilo onda na onim 2014, ali ni tada nije bilo rezultata. Ljudska prava u BiH ne krše se samo na pojedincima, već i na cijelim gradovima, a najbolji primjer tome je Mostar, gdje građani već nekoliko izbornih ciklusa ne mogu da glasaju jer se izbori i ne sprovode.
Ivo Čarapina, predsjednik Vijeća mladih Mostara, student i veliki aktivista, ocjenjuje kako veliki broj ljudi u ovom gradu nije upoznat s pravom glasa jer nije imao priliku da bira.
"Mlada osoba kojoj je 26 godina nije nikako glasovala na izborima, među kojima sam i ja sam. To je pravo koje nam je oduzeto i mi ne znamo kako je to birati lokalnu vlast. Sa druge strane, vidim da oni koji imaju to pravo - ne koriste ga", kazao je Čarapina.
Iz Institucije ombudsmana za ljudska prava u BiH ocijenili su kako se ljudska prava u BiH krše sistemski.
Obespravljene su žene, osobe s invaliditetom, povratnici, pojedinci pripadnici manjina, siromašni, neobrazovani ili s osnovnim obrazovanjem, kao i mnogi drugi koji su isključeni na osnovu diskriminatorskih zakona ili praksi.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.