BANJALUKA - Pravni ekspert Krstan Simić smatra da je odluka Ustavnog suda BiH da se proglasi nenadležnim za ocjenu ustavnosti grbova i simbola opština u Federaciji BiH /FBiH/ kvazipolitička, odnosno ustupak federalnoj vlasti.
Simić je rekao Srni da je Ustavni sud BiH trebalo da se odluči o zaštiti garantovanih prava građana srpske nacionalnosti na prostoru FBiH.
"Nema nikakve dileme da u pogledu zaštite ljudskih prava postoji nadležnost kako entitetskih institucija, tako i Ustavnog suda BiH", istakao je Simić.
On je podsjetio na raniji eksplicitan stav Ustavnog suda BiH prilikom odlučivanja o zahtjevu za ocjenu da li je Srpska imala pravo da, mimo krovnog zakona BiH o načinu vraćanja stare devizne štednje, definiše drugačiji rok za vraćanje te štednje.
"Kod nas je rok bio da se stara devizna štednja vrati za pet godina, a okvirni zakon je propisao sedam godina. Ustavni sud je tada eksplicitno rekao da je riječ o podjeli nadležnosti. I ovdje je identična situacija", rekao je Simić.
Komentarišući to što je Ustavni sud BiH utvrdio da određene odredbe ustava Republike Srpske i FBiH, te Izbornog zakona BiH nisu u skladu sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, Simić je rekao da je Ustavni sud mogao donijeti odluku kojom će ukazati da pojedine odredbe entitetskih ustava nisu u skladu sa Ustavom BiH.
"Tu već imamo praksu zauzetu u nekoliko slučajeva. Posljednja je u slučaju `Sejdić-Finci` i u tom pravcu nema nikakve dileme. Postoji jedna druga dilema - da se na izvjestan način postavlja pitanje uređenja BiH, pa i u odluci `Sejdić-Finci` sa aspekta statusa prava konstitutivnih naroda. To je ozbiljno pitanje koje zadire duboko u srž promjene Ustava i ustavnih rješenja koje imamo danas", konstatovao je Simić.
On smatra da je takva odluka u 21. vijeku ispravna sa moralnog aspekta, jer je nedopustivo da se bilo kom građaninu na bilo kojem prostoru svijeta uskrati pravo da bude biran na bilo koju funkciju u državi.
"To je očigledna diskriminacija protivna paktu o političkim pravima. Ovdje se otvara vrlo ozbiljno pitanje kako naći balans između ljudskih, građanskih prava i ustavnih rješenja BiH koji su eksplicitni da je BiH dražava tri ravnopravna konstitutivna naroda i oni se tako odnose prema BiH i traže isključivo ta prava po prinicipu jedna trećina meni, jedna trećina tebi...", zaključio je Simić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.