BiH

Širenje radikalizacije u zatvorima u BiH

Širenje radikalizacije u zatvorima u BiH
Širenje radikalizacije u zatvorima u BiH

SARAJEVO - Osuđeni za ratovanje u terorističkim organizacijama ne prolaze u zatvorima u BiH kroz programe deradikalizacije, a postoje tvrdnje i da oko sebe okupljaju sljedbenike, piše Birn.

Nedostatak novca je razlog zašto kroz proces deradikalizacije ne prolazi 12 lica osuđenih za podsticanje ili ratovanje u stranim terorističkim organizacijama na ratištima u Siriji i Iraku, a koji se nalaze u kazneno-popravnim zavodima u BiH.

Stručnjaci smatraju da postoji mogućnost da se povratnici sa stranih ratišta radikalizuju tokom izdržavanja kazne. Uz to, ističu da u zatvorima nema ni dovoljan broj psihologa i sociologa.

U Ministarstvu bezbjednosti BiH svjesni su da ne postoji program deradikalizacije i da osuđenici koji su bili na stranim ratištima u zatvorima radikalizuju druge i time nanose štetu BiH.

Osobe osuđene za ratovanje na stranim ratištima, njih 12, nalaze se na izdržavanju kazni u zavodima u Zenici, Sarajevu, Bihaću i Tuzli. Dvojica osuđenika su već izdržala kazne. U Sudu BiH su dobili ukupno 25 godina zatvora.

Najveću kaznu je dobio Husein Bilal Bosnić, koji je osuđen na sedam godina zbog podsticanja na odlazak na strana ratišta.

Od 2012. do 2016. godine u Siriju i Irak je otišlo oko 180 muškaraca iz BiH, te oko 100 žena i maloljetnika. Oko 70 ih je poginulo u Siriji, a 46 se vratilo u BiH.

Za povratnike sa stranih ratišta u Ministarstvu bezbjednosti BiH kažu da su izuzetno radikalizovani i opasni ljudi.

"Vrlo ozbiljno shvatamo povratnike s ratišta jer se radi o radikalizovanim osobama jer se tokom boravka u terorističkim organizacijama nauče dodatnim vještinama, koje na razne načine koriste na prostoru ratišta, ali i u Evropi", rekao je ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić.

Pomoćnik ministra pravde u BiH za izdržavanje krivičnih sankcija i rad kaznenih ustanova Mustafa Bisić kaže da, zbog nedostatka sredstava, u zatvorima postoji manjak doktora, medicinskog kadra i opreme, kao i radnika u službi tretmana, u koje spadaju psiholozi, sociolozi i drugi stručnjaci.

"Službe tretmana rade u otežanim uslovima", istakao je Bisić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije