HAG - Svjedoci odbrane Živko Filipović i Dušan Spasojević izjavili su danas na suđenju Radovanu Karadžiću pred Haškim tribunalom da su u proljeće 1992. sukobi u Bijeljini izbili zato što su muslimanski ekstremisti grad blokirali barikadama.
Filipović, tada zamjenik komandanta Teritorijalne odbrane, i Spasojević, policijski inspektor, posvjedočili su da je Stranka demokratske akcije organizovala i naoružala paravojne formacije koje su 31. marta 1993. podigle barikade na bijeljinskim ulicama, a na višespratnice postavile snajperiste.
Karadžić (67), tadašnji lider Srpske demokratske stranke, optužen je, između ostalog, za progon Bošnjaka i Hrvata iz 20 opština u BiH.
Po optužnici, srpske paravojske, predvođene jedinicom Željka Ražnatovića -Arkana, početkom aprila 1992. su nasilno preuzele kontrolu nad Bijeljinom, ubivši pritom 48 civila.
Odgovarajući na pitanja tužilaca u unakrsnom ispitivanju, svjedok Filipović je, međutim, potvrdio da su prije sukoba Srbi bliski Srpskoj radikalnoj stranci bacili bombu na kafić "Istanbul". Jedan od Bošnjaka zatim je sa konja pokušao da baci bombu na kafić "Srbija" u kojem su se okupljale pristalice radikala.
Potvrđujući da su žrtve u Bijeljini izazvale paravojne formacije Željka Ražnatovića-Arkana i LjUbiše Savića-Mauzera i muslimanska Patriotska liga, svjedok je rekao:
"Pripadnici Patriotske lige prvi su postavili barikade i snajpere, a ovi ostali bili su učesnici rata - sklanjali su barikade".
Pošto mu je zastupnica optužbe pokazala fotografiju Ražnatovićevih paravojnika koji šutiraju tijela civila na tlu, Filipović je potvrdio da su to "arkanovci", ali nije mogao da identifikuje ni civile, ni mjesto događaja.
Ražnatović je, po svjedoku, bio čovjek koga su se plašili Srbi, a naročito Bošnjaci. Negirao je, međutim, da su Ražnatovića u Bijeljinu pozvale lokalne vlasti, tvrdeći da su to učinili "radikali i njegovi ljudi".
Na pitanje o protjerivanju stotina Bošnjaka koje je sprovodio Ražnatoviću blizak Vojkan Djurković, Filipović je odgovorio da "nije bilo pritiska" za iseljavanje.
Djurković je, po Filipovićevim riječima, kasnije pred sudom oslobođen optužbi za progon, nakon što su Bošnjaci svjedočili da im je on "pomogao da pređu" na muslimansku teritoriju.
Svjedok Spasojević izjavio je da je policija činila sve da spriječi sukobe i da je odmah uhapsila osobu koja je bacila bombu na kafić Istanbul.
Za polovinu žrtava posvjedočio je da su stradale na barikadama, "pružajući otpor".
Tužiteljka Katrina Gustafson (Catrina Gustafsson) tvrdila je, u unakrsnom ispitivanju, da, nasuprot izvještajima policije, muslimanske snage nikada nisu kontrolisale cio grad i da barikade nisu uklonili "samoorganizovani građani", već prvenstveno Ražnatovićeva paravojska. "Ne bih se složio s vama", odgovorio je svjedok.
Pozvan da objasni zašto u policijskim izvještajima nisu navedene okolnosti pod kojima su stradali civili, uključujući žene, Spasojević je rekao da ne zna.
Svjedok je potvrdio da postupak protiv počinilaca ubistva dvije muslimanske porodice u septembru 1992. nije bio pokrenut do 2002.
Prihvatio je, nakon što mu je tužiteljka citirala policijski dokument, da su pripadnici rezervne policije dobili zadatak da tijela ubijenih na obali Drine bace u rijeku, ali da je to neko već učinio prije njih.
Spasojević je izjavio i da je poslije rata u BiH bio član policijske komisije koja je utvrdila da su "Muslimani lažno tvrdili da je u Srebrenici ubijeno 8.000 ljudi" time što su u "nevine žrtve" ubrojali "vojnike poginule u proboju" ili ranijim borbama. Taj izvještaj, po svjedoku, MUP Republike Srpske odbio je "pod pritiskom međunarodne zajednice".
Suđenje bivšem predsjedniku Republike Srpske biće u Hagu nastavljeno sutra, iskazom sljedećeg svjedoka odbrane.
Karadžić je optužen i za genocid u Srebrenici; teror nad civilima u Sarajevu dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem i uzimanje pripadnika Unprofora za taoce, 1992-95.
General Krstić mora da svjedoči u odbranu Karadžića
Pretresno vijeće Haškog tribunala odbacilo je danas zahtjev penzionisanog generala Vojske Republike Srpske /VRS/ Radislava Krstića da ponovo razmotri razloge zbog kojih on odbija da svjedoči u dokaznom postupku odbrane nekadašnjeg predsjednika Srpske Radovana Karadžića.
Vijeće je potvrdilo raniju odluku prema kojoj bi Krstić trebalo da svjedoči u ponedjeljak, 25. marta. “Pretresno vijeće nije zanemarilo činjenicu da svjedočenje može da izazove duševnu patnju, ali smatra da uticaj nije dovoljno ozbiljan da se ne ispuni nalog vijeća”, saopštio je predsjedavajući sudija O-Gon Kvon.
General Krstić je u Tribunalu pravosnažno osuđen na 35 godina zatvora, nakon što je proglašen krivim za pomaganje i podržavanje zločina u Srebrenici 1995. godine, kada je on bio komandant Drinskog korpusa VRS. Na izdržavanje kazne bio je upućen u Veliku Britaniju, ali je, nakon što su ga napali muslimanski zatvorenici, vraćen u pritvorsku jedinicu u Ševeningen do donošenja odluke u kojoj će državi služiti ostatak kazne.
Početkom februara Krstić se pojavio u sudnici na osnovu obavezujućeg naloga pretresnog vijeća i pod prijetnjom pokretanja postupka za nepoštivanje suda, ali je odbio da položi zakletvu i da iskaz, navodeći da je njegovo psihičko i fizičko zdravstveno stanje pogoršano i da i sama pomisao da svjedoči kod njega izaziva jako stresno stanje.
U vezi sa najavljenim svjedočenjem osuđenog bivšeg lidera Srba u Hrvatskoj Milana Martića, još nije donesena odluka da li će mu se omogućiti da u sudnici bude i njegov advokat Predrag Milovančević, koji ga je zastupao u glavnom i u žalbenom postupku u Tribunalu.
Sekretarijat je Martićev zahtjev odbacio zato što se Milovančević ne nalazi na listi advokata koje plaća Tribunal i ne ispunjava uslov poznavanja jednog od dva zvanična jezika suda. Martić je naveo da on nije u mogućnosti da sam pokrije troškove advokata.
Martić je bio predsjednik Republike Srpske Krajine /RSK/, a u Tribunalu je osuđen na 35 godina zatvora zbog zločina nad hrvatskim civilima počinjenih od 1991. do 1995. godine. Na izdržavanje kazne upućen je u Estoniju, odakle je došao u pritvorsku jedinicu 22. februara. On bi takođe trebalo da svjedoči 25. marta.
Karadžić očekuje da Martićevim svjedočenjem pobije iskaz drugog nekadašnjeg lidera Srba u Hrvatskoj Milana Babića koji je izvršio samoubistvo u pritvoru UN, za vrijeme svjedočenja na suđenju Martiću. Babićeva izjava je u predmetu Karadžić uvedena u spis na osnovu pravila iz Pravilnika tribunala koje se odnosi na svjedoke koji su preminuli.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.