BEOGRAD - Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) BiH Sulejman Tihić, koji je preminuo sinoć u Sarajevu, nije imao problem da se pokloni srpskim žrtvama posljednjeg rata i vjerovao je da simbol "ljiljana", koji, kako je govorio, u osnovi ima krst i križ, znači da Bošnjaci, Srbi i Hrvati u BiH moraju da žive zajedno.
U BiH su ga, međuitm, smatrali "srpskim čovjekom".
U intervjuu Tanjugu juna 2010. s poštovanjem je govorio o rahmetli (pokojnom) Aliji Izetbegoviću.
Bivši logoraš, koga je u zatvoru tukao lično Zvezdan Jovanović, nije volio da govori o prošlosti; vjerovao je da Sarajevo i Beograd moraju da grade bolju zajedničku budućnost.
Bio je dijete iz partizanske porodice, nije se libio da oda počast i srpskim žrtvama rata u BiH, a u tada predizbornoj BiH vjerovatno je izgubio političke poene i, sigurno, šokirao javnost ocjenom da se u Dobrovoljačkoj ulici, 1992. godine, desio zločin.
"Jasno sam rekao za slučaj Dobrovoljačke; smatram da je ta akcija oružanih snaga legitimna akcija, koja je usmjerena u pravcu oslobađanja nezakonito zarobljenog predsjednika predsjedništva BiH (Alije Izetbegovića). Isto sam tako rekao da sam mišljenja da vojno i političko rukovodstvo nije kršilo međunarodne konvencije. Međutim, ubijeni su ljudi. Ubijeni su nevini ljudi, počinjen je zločin. U ratu se to zove zločin. Ne mogu ja to drugačije nazvati. Nije to ubistvo iz nehata. Ubistvo svakog nevinog čovjeka jeste zločin. Bez obzira da li se radilo o jednom čovjeku, ili se radilo o 10 ili 50, zavisno kako koja strana tvrdi. Ja mislim da se ne treba bojati istine. Treba da utvrdimo istinu", rekao je tada.
Tihić se zbog izjave o Dobrovoljačkoj prvo našao na udaru islamske zajednice; neki su išli tako daleko da su ga proglasili za "srpskog špijuna". Zatim ga je predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić optužio da "minira" odbranu Ejupa Ganića, koji je u Londonu uhapšen po srpskoj potjernici zbog napada u Dobrovoljačkoj.
"Zbog čega do sad nije taj slučaj Dobrovoljačke rasvijetljen? Mislim da postoji i odgovornost pravosuđa. Ja u neku ruku mogu razumjeti, ali ne mogu odobriti, zašto to nije odmah rješavano. Bio je rat. Ali, poslije rata - koliko je vremena prošlo... Moramo omogućiti pravosuđu da radi svoj posao. Sud će kazati koji su to pojedinci odgovorni i šta se stvarno dogodilo. Koliko je bilo žrtava. Ja jednostavno ne mogu da razumijem da jedan potpuno normalan, legalistički pristup, zahtjev da sud utvrdi istinu, može da se tretira ovako kao što se tretira", naveo je Tihić.
Tihić, koji je kao lider SDA u Bosanskom Šamcu uhapšen u maju 1992. i do avgusta bio zatočenik, smatrao je da pitanjem prošlosti treba da se bave sudovi i istoričari, a političari - pitanjima sadašnjosti i budućnosti.
"Ne može Sulejman Tihić zaboraviti pet logora kroz koje je prošao. I torture. Ali, pitanje prošlosti je stvar sudova, kad su u pitanju ratni zločini. A mi političari trebamo da se bavimo pitanjima sadašnjosti. I to je stanovište naišlo na rafalnu osudu, kao - 'Tihić hoće da zaboravi prošlost'. Tako je odlazak predsjedniku (Borisu) Tadiću u Beograd tumačen kao nekakva izdaja, kao prodaja. Razgovori sa gospodinom (Miloradom) Dodikom isto. Kao, 'Tihić nije dovoljan Bošnjak, nije pravi musliman'", rekao je u posljednjem intervjuu Tanjugu.
Uprkos logoraškoj prošlosti, Tihić se - za razliku od ostalih političira iz BiH - poklonio i srpskim žrtvama ratnog zločina. Zajedno sa hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem i premijerom Republike Srpske Miloradom Dodikom odao je počast Srbima, Hrvatima i Bošnjacima, pobijenim u tri sela u Bosanskoj krajini.
"Pravo da vam kažem, mene je sramota što nisam ranije otišao. Možda i zbog toga što me nisu ni zvali - bilo bi nezgodno da se čovjek pojavi u jednoj takvoj atmosferi žalosti... Mislim da je ovo dobro, što smo svi otišli i u Sjekovac i Briševo i Kozarac. I mislim da bi to trebalo da bude praksa, ubuduće da odlazimo na sva ova stratišta. Odajemo počast ljudima, ubijeni su ljudi, nije važno ko je koje nacionalnosti. Nema kolektivne krivice, ali postoji kolektivna odgovornost da se kazne oni koji su počinili zločine. I da se pronađu nestali. Dakle, mi Bošnjaci imamo kolektivnu odgovornost da ispitamo sve zločine i da procesuiramo odgovorne za zločine. Isto tako, postoji kolektivna odgovornost Srba i Hrvata. Ali, nema kolektivne krivice naroda ili bilo koga za počinjeni zločin. Slične su izjave davali gospodin Dodik i gospodin Josipović i žao mi je što to nije dobilo veći značaj u medijima u BiH", rekao je tada.
Tihić, predratni advokat iz Bosanskog Šamca, pokazao je već 2001, kad je došao na čelo SDA, da je spreman za zaokret Izetbegovićeve stranke prema centru. Zapadne diplomate u Sarajevu vidjele su ga kao prihvatljivu opciju "nacionalnog lidera".
U Republici Srpskoj su ga smatrali za najumjerenijeg političara iz Federacije BiH.
Tanjugu je rekao da sve što čini - čini zato što u to vjeruje, a ne da bi pravio političke poene.
"Nažalost, izgleda da još ljudi žive u filmovima prošlosti. Političari moraju svojim primjerom uticati na promjenu svijesti kod građana, u javnosti. Toga nema dovoljno. Svi vode politiku povlađivanja zbog izbora, zbog glasova", govorio je Tihić.
Komemorativni skup povodom smrti zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednika SDA Sulejmana Tihića biće održana sutra u zgradi parlamenta BiH u Sarajevu, dok će sahrana biti obavljena u Šamcu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.