BANJALUKA - Nedavni komentari koje je Donald Tramp, američki predsjednik, uputio kad su u pitanju NATO, odnosi u Evropi, pa čak i region zapadnog Balkana, ostavili su mnoge analitičare zbunjenim u pokušajima da rastumače šta ti komentari znače za male zemlje poput BiH.
Dio komentatora i analitičara, koji su obično dobro upućeni u američku politiku, zamolili su da ih u ovoj temi izostavimo, jer, kako ističu, još nije jasno da li Trampovi komentari predstavljaju obrise nove spoljne politike Amerike ili se radi o njegovim stavovima koji nemaju širu podršku američkog političkog establišmenta.
Podsjećamo, Tramp je u intervjuu američkoj TV kući CBS, kada ga je novinar pitao zašto bi njegov sin trebalo da ratuje u Crnoj Gori da je brani, Tramp je odgovorio da se i sam to pita.
"Crna Gora je malena zemlja s veoma jakim ljudima. Njihovi ljudi su veoma agresivni. Oni bi mogli tu agresivnost ispoljiti, i eto nas u trećem svjetskom ratu. Tako je postavljen sistem. Nemojte zaboraviti, oni su pristupili prije tek nešto više od godinu i po. Međutim, ja sam preuzeo vodeću ulogu prije nekoliko dana i rekao da moraju platiti", rekao je Tramp.
Na ovaj komentar u petak je stigao odgovor iz Alijanse. Visoki zvaničnik NATO-a je Frans presu izjavio da NATO ima obavezu da brani članice od agresije sa strane.
Srećko Latal, analitičar, kaže da je teško dati bilo kakvu analizu zadnjih Trampovih izjava i postupaka.
"Teško je reći da li je to dio neke strategije ili su trenutni hir, tako da jedino što nam preostaje je da gledamo i čudimo se šta se dešava. Činjenica je da je Trampova politka u velikoj mjeri kompromitovala i američke ideale i američku vanjsku politiku, kako na Balkanu, tako i u ostatku svijeta", smatra Latal.
On ističe da je Tramp samo dio ukupnih globalnih prilika zbog poremećaja globalnih odnosa u cjelini.
Upitan da li bi BiH i Balkan trebalo da se zabrinu zbog Trampovih postupaka, Latal smatra da su za naš region trenutno mnogo ozbiljniji problemi unutar EU.
"Jedino što manje zemlje poput BiH mogu da urade jeste da nađu svoju unutrašnju snagu i barem se na takav način koliko-toliko suprotstave globalnoj destabilizaciji", rekao je Latal za "Nezavisne“.
Kurt Basener, američki analitičar i suosnivač Savjeta za politiku demokratizacije, Trampovu turu u Evropi ocjenjuje bizarnom, ističući da je ona dovela do najniže tačke u transatlantskim odnosima, što uključuje i prostor zapadnog Balkana.
"Vrhunac svega bio je njegov apsurdni napad na Crnu Goru, koja je vjerovatno najmanje problematični susjed za BiH, koji je iskoristio da ospori član 5, koji predstavlja centralni stub Alijanse", dodao je on.
Ističe da je do sada američka vojska uvijek na neki način bila prisutna na zapadnom Balkanu, čak i u vrijeme kad je EU preuzela vodeću ulogu.
"NATO je podrška EUFOR-u prema berlinskim dogovorima. Prava podrška EUFOR-u je 173. desantna brigada. Pravno gledano, ništa se nije promijenilo. Politički sve se promijenilo", zaključuje Basener.
Miloš Šolaja, profesor na Fakultetu političkih nauka iz Banjaluke, smatra da se u Trampovim postupcima ogleda osnov republikanske strategije da Amerika u međunarodnim odnosima nastupa sa dominantne pozicije i da se na takav način postavi prema drugim globalnim igračima, a da se manje zemlje u tim odnosima malo toga pita.
Osim toga, kako ističe, Trampova politika je dijelom vođena i svojom izbornom bazom od koje očekuje da ga reizabere na narednim izborima.
"Mislim da je svojom izjavom o Crnoj Gori poručio da se mali ne pitaju, da treba da se pitaju veliki, a on je to na kraju krajeva pokazao na sastanku s Putinom jer su to dvije nuklearne sile koje odlučuju o poretku u svijetu", rekao je Šolaja.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.