BiH

Tri banke finansirale teroriste u BiH

Tri banke finansirale teroriste u BiH
Tri banke finansirale teroriste u BiH

SARAJEVO - Bosanska, Vakufska i Depozitna banka, koje su osnovali Saudijci povezani s terorizmom Jasin al Kadi i Šafik Ajadi učestvovale su u finansiranju terorizma u BiH.

Navedeno je to u izvještaju jedne strane obavještajno-bezbjednosne službe koji je, među ostalim dokumentima, potpredsjednik FBiH Mirsad Kebo predao Tužilaštvu BiH.

''Banke su obezbijedile finansijsku pomoć za nekoliko organizacija koje služe kao fasada "Al-Kaide" u BiH. To su "Muvafak fondejšn", "Al Haramein Islamik fondejšn" i "Saudi haj komišn for rilif BiH". Neke od njih Vlada SAD već je označila kao specijalne globalne teroriste'', piše u izvještaju iz avgusta 2003. godine koji je u posjedu "Glasa Srpske".

Vakufska banka 2002. godine prijavila je kapital od 16,4 miliona koji je iste godine porastao na 56 miliona maraka. Agencija za bankarstvo FBiH u avgustu 2002. godine odobrila je integraciju Vakufske i Depozitne banke.

''Među akcionarima Vakufske banke su i "Fondacija Bošnjaci Mostar" i Rijaset Islamske zajednice, a njihov udio iznosi 18 i 11 odsto. Obje fondacije primaju donacije iz inostranstva, posebno iz Saudijske Arabije, a iza toga stoji propovjednik u sarajevskoj džamiji Kralja Fahda Nezim Halilović Muderis. Al Kadi i Ajadi u Depozitnoj i Vakufskoj banci su, uz finansijsko zaleđe firme "Mahmal investment" godinama obezbjeđivali finansije islamskim humanitarnim i terorističkim organizacijama koje su djelovale u BiH'', piše u izvještaju.

Istaknuto je da je čak i bošnjačka tajna služba AID 2002. godine navela da su te banke preko humanitarne organizacije "Al Haramein" finansirale "Al-Kaidu".

''Saudijska humanitarna organizacije "Al Haramein" služi kao kanal za finansiranje aktivnosti terorističkih organizacija. Sarajevska kancelarija pomagala je terorističkoj organizaciji Gama al Islamija, dok su članovi El Itihad al Islamija (AIAI) terorističke grupe Osame bin Ladena bili zaposleni u somalijskim kancelarijama koje su takođe finansirale njihove operacije'', citirani su navodi iz izvještaja AID-a.

U izvještaju piše i da je direktor Vakufske banke Amir Rizvanović u martu 2002. godine priznao da je "Al Haramein" bila aktivni klijent banke, a da je raniji direktor Nurudin Kusturica nakon devet godina napustio banku kad je otkriveno da je suvlasnik Vakufske i Depozitne banke na listi specijalno označenih globalnih terorista.

Kebo kaže da su među 1.000 stranica dokumentacije o počinjenim ratnim zločinima, koje je Tužilaštvu dostavio u četvrtak, i dokazi o malverzacijama humanitarnom pomoći koja je stizala u BiH.

'' Tražiću od tužioca da OEBS i međunarodna zajednica vrše monitoring ovog procesa jer ovo što isplivava je, poslije Dejtona, najveći postupak suočavanja svih nas sa istinom, koja je često i bolna'', kaže Kebo.

Kebo je od 16. decembra prošle godine Tužilaštvu BiH u nekoliko navrata dostavio više od osam hiljada stranica dokumenata u vezi sa zločinima počinjenim nad Srbima u Vozući kod Zavidovića. Među njima su dokazi da koji ratnog načelnika CSB Zenica Šefika Džaferovića i komandanta Trećeg korpusa Armije RBiH Sakiba Mahmuljina dovode u vezi sa tim zločinima.

Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Dušanka Majkić kaže da ima suviše dokaznog materijala koji predsjedavajućeg Predstavničkog doma Šefika Džaferovića dovodi u vezu sa ratnim zločinima da bi to bilo izmišljotina.

''Smatramo da Džaferović ne može da vodi taj dom i predstavlja Parlament BiH dok se ne dokaže da li je ono što za njega iznosi Kebo istina ili ne. Mnogi Srbi skinuti sa pozicija jer su bili u neposrednoj vezi sa SDS-om u vrijeme rata'', rekla je Majkićeva.

Dodala je da pitanje rada Tužilaštva BiH u vezi sa slučajem koji je otvorio Kebo neće biti samo privatna želja te institucije ili glavnog tužioca, nego mnogo značajnijih ljudi koji će nastojati da se to istjera do kraja.

General Vranj

U Odboru direktora Vakufske banke angažovan je i general Armije RBiH i bivši šef kadrovskog odjeljenja u Združenoj komandi Armije FBiH Sulejman Vranj.

''Američki general i komandant SFOR-a Džon Silvester zabranio je Vranju da radi u bilo kojoj vojnoj službi zbog njegovog učešća u protestima za vrijeme ekstradicije u SAD Alžirske grupe povezane s "Al-Kaidom". Vranj je od tada angažovan u Odboru direktora Vakufske banke'', piše u izvještaju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije