SARAJEVO - Tužilaštvo BiH nema bazu zaštićenih svjedoka što svjedoke može dovesti u opasnost, piše Birn.
U Tužilaštvu BiH navode da bi za izradu baze zaštićenih svjedoka trebalo da bude usklađena zakonska regulativa, a u Ministarstvu pravde BiH ističu da uspostavljanje baze nije propisano zakonom, ali ni osporeno.
Veoma često na suđenjima za ratne zločine u Sudu BiH svjedok bude najavljen imenom i prezimenom. Kada uđe u sudnicu, postupajući tužilac tek tada sazna da je taj svjedok dobio zaštitne mjere ili u Haškom tribunalu ili u istom sudu, samo u drugom predmetu, navodi Birn.
Advokat Vasvija Vidović smatra da je neophodno da Tužilaštvo BiH uspostavi bazu podataka zaštićenih svjedoka, te da bi odluku o njenom uspostavljanju trebalo da donese glavni tužilac.
"Zaštićeni svjedok iz Haškog tribunala je povjerljiv svjedok i za sva druga pravosuđa. Iako sud dodjeljuje mjere, Tužilaštvo svjedoka mora štititi i u fazi istrage", navela je Vidovićeva.
Ukoliko niže tužilaštvo traži podatke o nekom svjedoku, Vidovićeva kaže da Tužilaštvo BiH mora da saopšti da je riječ o zaštićenom svjedoku.
Sud BiH posjeduje bazu zaštićenih svjedoka, ali budući da sadrži povjerljive podatke, pristup joj je ograničen. "Smatramo da je potrebno voditi potpunu evidenciju zbog osjetljive materije", objasnili su u Sudu BiH.
U bazi, čija je izrada koštala 24.000 KM, nalaze se lični podaci o svjedoku, podaci o zdravstvenom stanju i službene zabilješke.
Haški tribunal ima bazu zaštićenih svjedoka, a ti podaci su strogo kontrolisani.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.