SARAJEVO, BANJALUKA, MOSTAR - Kada su u američkoj vojnoj bazi "Rajt-Paterson", 21. novembra 1995, u to vrijeme ključni domaći i međunarodni politički faktori parafirali sporazum koji je zaustavio četverogodišnji rat u BiH, vjerovatno je bilo malo onih koji taj dan nisu proslavili kao vlastiti rođendan, početak nekog novog života.
I doista, nakon četiri godine ratne kataklizme, razaranja najvećih razmjera i gubitka više od 100.000 života na svim "stranama", parafiranje Dejtonskog mirovnog sporazuma bilo je za mnoge gotovo nestvaran događaj, najljepša moguća vijest koju su gotovo tri sedmice mukotrpnih pregovora građani i narodi BiH s nestrpljenjem iščekivali.
Vrijedi se prisjetiti, mirovna konferencija, koju su organizovale SAD nakon višesedmične šatl-diplomatije njihovog tadašnjeg posrednika Ričarda Holbruka, trajala je od 1. do 21. novembra 1995. godine. Nakon neviđenih političkih natezanja i nadmudrivanja, svojevrsne igre nerava, 21. novembra svoj potpis na Dejtonski mirovni ugovor stavili su tadašnji predsjednici RBiH, Srbije i Hrvatske, Alija Izetbegović, Slobodan Milošević i Franjo Tuđman, odnosno, s američke strane Ričard Holbruk i general Vesli Klark.
Sporazum je zvanično potpisan nešto kasnije, 14. decembra u Parizu, i od tog trenutka BiH je ušla u novu, dejtonsku eru, koja je označila administrativnu podjelu zemlje kakvu, uz određene dorade, imamo i danas.
No, pitanje koje mnogi od nas sebi već godinama postavljaju sadrži u sebi riječi: Gdje smo danas? Kako živimo danas, šta nam je, osim najprostijeg mira, donio Dejton, možemo li naprijed, kakva nam je budućnost?
"Nezavisne" su stoga željele da čuju mišljenja onih kojih se sve ovo najviše i tiče, "običnih" građana, novinara, privrednika, koji su, barem prema rezultatima naše velike ankete, prilično razočarani u protekle dvije decenije ovakvog mira.
Vladimir Mirnić, penzioner iz Banjaluke
Kada je potpisan Dejton, došao sam iz jedinice kući i saznao za sporazum. Bilo mi je drago jer sam zajedno sa sinom bio u ratu. Međutim, danas, 21 godinu poslije, razočarao sam se jer se skoro ništa iz tog dogovora ne poštuje, a borcima se ne posvećuje dovoljno pažnje. Danas samo imamo mir.
Elvir Škiljo, uposlenik Bosanskog narodnog pozorišta Zenica
Kad je potpisan Dejton bio sam u svom gradu - Zenici. Sporazum sam doživio kao nadu za svoju generaciju koja je iz srednjoškolskih klupa upala direktno u rovove. Danas, 21 godinu poslije, potpuno je odsustvo empatije u društvu, neselektivna hiperprodukcija svega što je negativno.
Nedim Salaharević, građanin Tuzle
Bio sam u Tuzli kada je potpisan sporazum u Dejtonu, nakon što sam protjeran iz Vlasenice. Očekivao sam od Dejtona pravdu za žrtve. Međutim, iz mog ugla, Dejton je ispao zaštita za zločince koji danas mirno žive u mojoj rodnoj Vlasenici kao ugledni građani, a taj ugled su stekli na zločinima...
Slavka Topić, penzionerka iz Banjaluke
Na dan kada je potpisan Dejton bila sam ovdje, u Banjaluci, tada sam radila i bilo mi je jako drago kada sam čula vijest. Mnogo se toga promijenilo, u svakom slučaju je bolje nego što je bilo u ratu, kada je vladala neizvjesnost. Da nije potpisan Dejtonski sporazum, ko zna šta bi bilo.
Zdravko Kašiković, Trebinje
Odlično se sjećam toga vremena, kada smo svi jedva čekali da stane rat. Tada sam bio u Žegulji, pored Ljubinja, u Vojsci RS. Danas, nakon više od dvije decenije, mogu da kažem da je daleko veći optimizam bio prije 21 godinu nego danas...
Snežana Goldić, diplomirani bibliotekar iz Foče:
Na dan potpisivanja Dejtona bila sam u Foči i veoma sam se obradovala miru. Svi smo već bili dovoljno umorni, iscrpljeni, sumanuti, nesrećni. Taj dan je bio praznik, ali jeste i danas. Slovo Dejtona mora se poštovati, uz volju političara situacija u BiH morala bi da bude mnogo bolja.
Sonja Francuz-Marić, medicinski radnik iz Gradiške
Potpisivanja Dejtonskog sporazuma dobro se sjećam, bila sam u Gradišci i jedino mi je bilo bitno da rat stane. Danas na to gledam s nostalgijom, sjećam se puno boljih vremena, jer sam jugonostalgičar. Danas, 21 godinu poslije Dejtona, mi tapkamo u mjestu, a život nam je sve gori.
Velimir Popović, Banjaluka
Prije 21 godinu, kada je potpisan Dejtonski sporazum, bio sam u Banjaluci, a do tog dana u ratu. Za BiH ovaj sporazum donio je pomirenje, a ljudi koji su živjeli u RS dobili su svoja prava, ali i svoju državu.
Radojka Filipović, predsjednica Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Bratunac
Obasjalo me je 21. novembra 1995. Sjećam se da sam u trenutku objavljivanja te vijesti bila u kući s maloljetnom kćerkom, i ta vijest je bila nešto najljepše što je moglo da nam se dogodi poslije ratnih strahota. Dvije decenije poslije potvrdilo se da u miru možemo sve rješavati.
Svjetlana Salom, novinarka Al Jazeere Balkans
Nepravedan mir bolji je od pravednog rata, izreka je njemačkog književnika Tomasa Mana, mnogo puta citirana u slučaju BiH. Ko god je bio svjedokom rata, zna koliko je Man u pravu. Ali mislim da je vrijeme, nakon toliko godina, da se prestanemo tješiti ovom rečenicom.
Ivica Ćavar, projekt menadžer "Centara civilnih inicijativa (CCI)
Sada, nakon dvije decenije, zabrinut sam što se sve u BiH odvija presporo. Smeta mi što danas pojedini politički lideri Dejton konzumiraju kako njima odgovara, izazivajući pritom bespotrebna "trvenja" koja negativno utječu na provedbu ključnih reformi. Očito je da status quo nekima odgovara.
Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH:
Bio sam u Sarajevu prije 21 godinu. Dejton je dao ogroman doprinos, zaustavio je rat. Vidi se da to niko nije pravio od ekonomista, vidi se da su radili političari i nisu razmišljali o troškovima. Dejton, nažalost, puno košta BiH i to je nešto što nam se u sljedećem periodu može vratiti kao bumerang.
Haris Pašović, pozorišni reditelj i producent
Svi smo dugo čekali kako će biti riješeni pregovori u Dejtonu. I s nadom smo čekali mir. Ali već tada je bilo jasno da je politički dogovor bio vrlo nesiguran i nadu za mir pratila je strepnja za budućnost. Dvadeset jednu godinu kasnije, jasno je da Dejtonski ustav ne odgovara savremenim potrebama BiH.
Rubina Čengić, novinarka iz Sarajeva
U vrijeme kad je potpisan Dejton bila sam u kući, uz svoju dvoipomjesečnu kćerku. Danas sam tužna i ljuta - mnogi žive teško u zemlji u kojoj bi mogli da žive kao u bajci. Imamo lošu politiku, rat i dalje traje, samo drugim sredstvima, BiH je puna "mrtvaca koji hodaju" - nesretnih ljude bez volje, vizije i optimizma...
Političari o Dejtonu
Milorad Dodik, predsjednik RS
U narednom periodu naše aktivnosti biće usmjerene ka revidiranju prenesenih nadležnosti sa RS na BiH. Nemam iluziju da će to biti lako. Dejtonski sporazum je raspakovan nasiljem i nametanjem odluka i krajnje je vrijeme da se u BiH vrati praksa da se više ništa ne može dogovoriti bez RS, kako stoji u Dejtonu i Ustavu.
Marinko Čavara, predsjednik FBiH
Dejton je bio dobro rješenje za zaustavljanje rata. Ali svjesni smo da Dejtonski ustav nije uspostavio pravedne odnose u BiH, uvjete za efikasno funkcioniranje državnog sustava; to nije rješenje na kojem BiH može biti demokratska, napredna i efikasna. Trebaju određene promjene Dejtona.
Željka Cvijanović, premijer RS
Vraćanje nadležnosti RS koje su prenijete na nivo BiH prioritet je ove vlasti. Od potpisivanja Dejtona do danas u BiH se ništa dobro nije desilo s obzirom na sve prenesene nadležnosti, od čega građani nisu imali nikakvu korist. BiH nije zbog toga postala ništa bolja država, već naprotiv, postala je samo gora.
Igor Crnadak, ministar inostranih poslova BiH
Dejtonski okvir minimum je zajedničkih interesa svih u BiH. Šta god radili dalje, to moramo imati na umu, a to znači da bilo kakva izmjena, bilo kakva promjena, treba da bude unutrašnji dogovor. Dobro je čuti da su u Briselu spremni pomoći, ali isto tako je dobro znati da ne mogu posao raditi za nas.
Miroslav Lajčak, šef diplomatije Slovačke i bivši visoki predstavnik u BiH
Dejtonski sporazum jedini je ustavni okvir koji BiH ima, i niko neće nametati ništa drugo. Međutim, moje je mišljenje da bi 21 godinu nakon zaustavljanja rata trebalo da imate ustav i ustavni okvir koji omogućava bolju funkcionalnost države. Naravno, uz poštivanje ravnopravnosti sva tri naroda.
Nedeljko Čubrilović, predsjednik Narodne skupštine RS
Dejtonski mirovni sporazum važan je dokument, koji je donio mir u BiH i stvorio dobar osnov da ona može da bude prosperitetna zemlja. BiH, međutim, može biti prosperitetna jedino ako tri naroda budu iskrena u saradnji na svim poljima i pošteni jedni prema drugima do kraja.
Šefik Džaferović, član Kolegija Predstavničkog doma Parlamenta BiH
Osnovi problem Dejtona je veliki broj opstrukcija. A sve bi bilo drugačije da su u potpunosti realizirani svi njegovi aneksi. U BiH ne postoji politička volja da se nešto mijenja i baš zbog toga je potrebno držati se slova Dejtonskog sporazuma.
Miro Lazović, potpredsjednik SDP-a, bivši predsjednik Skupštine RBiH
Svi se moramo okrenuti jedinstvu i državi, na bazi izvornih principa Dejtona, koji vode integraciji i uspostavljanju projekta koji će svakom građaninu omogućiti ravnopravnost u svakom dijelu BiH. Neophodno je formirati bh. front, koji će dati otpor destrukcijama i otkloniti sve blokade na putu ka EU.
Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice BiH
Nijedna ideja o izmjenama mirovnog sporazuma ne može proći sve dok postoje različite ideje revizije u Banjaluci, Sarajevu i Mostaru. U BiH nikada u potpunosti nije ni implementiran Dejton. On dozvoljava mnoge stvari, a političari se moraju dogovoriti o načinu izmjene ako ga već žele mijenjati.
Aleksandar Vulin, ministar u Vladi Srbije
Nije slučajno da Beograd ima veoma značajnu ulogu na očuvanju Dejtonskog sporazuma, jer je Srbija životno zainteresovana da Srbi zapadno od Drine budu zaštićeni, sigurni i da žive u skladu sa pravilima koja poznaju. Srbija kao garant sporazuma zalaže se za očuvanje izvornog Dejtona.
Aleksandar Pavić, Fond strateške kulture
Izvorni Dejton zasad je najbolja ponuda koja je RS na stolu, i treba ga se držati. Srbima u BiH, trenutno, ništa bolje se ne nudi. Ako nam se bude ukazalo nešto novo i bolje, možemo da razmišljamo. Zasad je izvorni Dejton najbolje rešenje.
Konferencija u organizaciji "Nezavisnih novina"
"Nezavisne novine" prošle godine bile su jedini medij, uopće, jedini faktor koji se pozabavio dvadesetom godišnjicom Dejtona sa jednog historijskog i društvenog aspekta.
Naime, u septembru prošle godine u Kulturnom centru Banski dvor u Banjaluci, "Nezavisne" su organizirale konferenciju "20 godina Dejtonskog mirovnog sporazuma - pogledi", na kojoj je učestvovalo gotovo 100 političara, ambasadora i društvenih analitičara i hroničara.
Cilj konferencije je bio da na jednom mjestu okupi značajne domaće i međunarodne faktore, koji su, na ovaj ili onaj način, uticali na potpisivanje, a kasnije i na samo bitisanje Dejtonskog sporazuma, da otvore dijalog o ovoj značajnoj temi. Konferencija je bila podijeljena na tri panela. Na prvom, nazvanom "Pogled iznutra", uvodničari su bili visoki domaći političari, dok su na panelu "Pogled iz regiona" govorili političari i visoki uglednici iz zemalja regiona. Na trećem panelu - "Pogled izvana", govorili su, među ostalim, i predstavnici zemalja potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Konferencija je, inače, održana u organizaciji "Nezavisnih novina" i grada Banjaluke te u partnerstvu s Ministarstvom vanjskih poslova BiH i Predsjedništvom BiH.
Državne institucije u BiH sličan skup nisu organizovale.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.