SARAJEVO, BANJALUKA - Institucije BiH potpuno su nemoćne i nemaju želju da se suoče sa problemom vehabizma u BiH, a samo je pitanje vremena kada će se pripadnici ovog pokreta politički organizovati i tražiti širu podršku naroda u BiH za svoje radikalne ideje.
S ovim se slaže većina političara, analitičara i bezbjednosnih stručnjaka u BiH, istovremeno naglašavajući da je od političkog organizovanja mnogo veći problem bezbjednost i činjenica da sve institucije u BiH žmire na incidente i terorističke napade koje su do sada izvodili.
"Radikalni islam ušao je u sve institucije vlasti BiH i posljednja faza biće političko organizovanje. Oni su već ovladali sistemom u BiH i vjerujem da će se na narednim izborima pojaviti kao organizovana politička partija, a onda ja se bojim da počinje pakao", rekao je Nikola Špirić, zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, dodajući da nije siguran da će u tome dobro proći Bošnjaci u BiH, a pogotovo drugi narodi.
Loša ekonomska situacija, slabe institucije države i međunacionalne tenzije, kako smatraju mnogi, pogodno su tlo za razvoj ekstremnih ideja kao što je vehabizam koji iz godine u godinu dobija na značaju, posebno među bošnjačkom omladinom u ruralnim dijelovima BiH.
"Slutnje i sumnje svakog racionalnog uma govore da oni imaju političkih ambicija, a u kojoj mjeri jesu ili nisu organizovani teško je govoriti bez jasnih, egzaktnih podataka. Na osnovu nekih događanja postoji opravdana sumnja da tako nešto može da se desi", rekao je Esad Bajtal, profesor na Univerzitetu u Sarajevu.
On kaže da je veliki problem u BiH taj što vehabije djeluju skriveno i tajnovito, a da vlasti i institucije BiH moraju odgovoriti na taj problem jer građani, osim što znaju da postoje, ne znaju ništa više.
Vehabije kao dobro organizovana zajednica u kojoj postoji precizna, ali decentralizovana hijerarhija i u kojoj se tajne strogo čuvaju, po mišljenju mnogih predstavlja ogroman prije svega bezbjednosni problem, a teroristički napadi u Bugojnu i Sarajevu samo pokazuju da u institucijama vlasti ne postoji snaga ili volja koja bi se tom pokretu suprotstavila.
"Čini se da ta stvar ide polako ka tome da se politički organizuju. To je veliki problem države BiH. Institucije djeluju paralizirano kad se suoče s tim problemima ili problemima slične naravi", rekao je Mato Franjičević, poslanik HDZ-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH.
Slično misli i Dušanka Majkić, takođe poslanik Predstavničkog doma parlamenta BiH i predsjednik Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost, koja kaže da se bezbjednosni sektor nije dovoljno bavio tim problemom.
"Ne znamo u kojem su stepenu organizovanja, kako žive, gdje se sahranjuju, gdje im djeca idu u školu, gdje se upisuju u matičnu knjigu rođenih. To je sve nepokriveno", kaže Majkićeva.
Ona ističe da ne postoje jasni, egzaktni podaci o njima i da je samo Almir Džuvo, direktor Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH, jednom prilikom rekao da ih ima oko 3.000.
S druge strane, političko organizovanje vehabija kao problem ne vidi Senad Bratić, predsjednik Regionalnog odbora SDA u Prijedoru i poslanik u NS RS, koji kaže da je to politikanstvo i da ta priča služi da uznemiri narod.
"Treba spriječiti i osuditi sve ijedan radikalni pokret, kako vehabizam tako i četništvo koje se organizuje preko ravnogorskog pokreta, a to treba da urade institucije sistema, MUP-ovi RS i FBiH, SIPA i OSA", kaže Bratić, dodajući da političari ne treba da podižu tenzije u narodu i da "časni i pošteni policajci tome mogu stati ukraj".
Ono što je jasno jeste da u demokratskom društvu kojem teži BiH ne postoji mogućnost da se nekome zabrani političko organizovanje, pa makar to bile i vehabije, osim ako u svojim programima i statutima ne pozivaju na nasilje, ubijanje i rušenje ustavnog poretka zemlje.
"Njima niko ne može zabraniti da se organizuju politički, ali mnogo veći problem je bezbjednosne prirode. Vehabije u BiH su posvađane i moguć je sukob unutar njih samih. Jedne predvodi Nusret Imamović, a druge Bajro Ikanović, a to je sve posljedica svađa u drugim zemljama", rekao je Predrag Ćeranić, bezbjednosni stručnjak.
On naglašava da ne treba da nas iznenadi da se u parlamentu BiH ili Parlamentu FBiH pojavi poslanik koji svojim izgledom, sa bradom i kratkim hlačama pripada vehabijskom pokretu.
"Ta ideologija još nije uhvatila korijen u političkom životu BiH iako ima zagovornika koji smatraju da se džihad može ostvariti na miran način i kroz političko angažovanje", kaže Ćeranić.
Ko su vehabije?
Široko rasprostranjeno ime vehabije su dobile po osnivaču ovog pokreta šejhu Muhamedu bin Abudl-Vehabu, koji je živio na Arabijskom poluostrvu u 18. vijeku.
Sljedbenici ovog pokreta ne prihvataju ovaj naziv i sebe smatraju selefijama (ar. selef, prethodnični, prve generacije muslimana). Članovi ovog pokreta prvi su objavili "sveti rat protiv nevjernika", poznat kao džihad.
Vehabizam, kao najradikalnija interpretacija islama, je reformistički pokret, čiji je cilj povratak ortodoksnom islamu, a sljedbenici ovog pokreta bore se protiv onoga što je tokom istorije u suštini obogatilo islamsku kulturu i tradiciju. Smatraju da svaki musliman treba da izgleda kao Muhamed.
Trenutno uporište vehabizma, odnosno selefizma je Saudijska Arabija, koja kao jedna od najbogatijih država svijeta svoj uticaj i novac koristi za širenje ovog pokreta po cijelom svijetu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.