BRISEL, SARAJEVO - Ukoliko Bosna i Hercegovina bude na stabilnom političkom putu ka EU i nastavi s neophodnim reformama, u naredne tri do četiri godine od međunarodne zajednice može očekivati više od dvije milijarde eura pomoći!
Ovo je "Nezavisnim" potvrđeno u sjedištu Delegacije EU u Sarajevu, od koje smo zatražili pojašnjenje nedavne izjave šefa Delegacije, ambasadora Larsa Gunara Vigemarka.
On je pozdravljajući dogovor Bakira Izetbegovića, lidera SDA, i Milorada Dodika, lidera SNSD-a, o mehanizmu koordinacije i novom kreditu Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), ustvrdio da je taj novi zajam MMF-a samo dio planirane pomoći međunarodne zajednice.
"Međunarodna zajednica sveukupno planira osigurati više od dvije milijarde eura, kako bi pomogla BiH u naredne tri do četiri godine. Od toga će otprilike 850 miliona eura biti direktna budžetska podrška, a 1,3 milijarde eura će biti usmjerene na ulaganja u infrastrukturu", pojasnila je Zora Stanić, portparol Delegacije EU u BiH, ponovivši da sve zavisi od stabilnog puta BiH ka EU. Naoko, čini se da je riječ o zaista velikim sredstvima, tim prije jer bi ona trebalo da budu ubrizgana u bh. budžete i za infrastrukturne projekte, i to u relativno kratkom periodu.
Istovremeno, prije nekoliko mjeseci iz Svjetske banke u BiH su otkrili svoj dio plana. Tada su saopćili da će putem strateškog okvira pružiti podršku za reforme u tri oblasti: povećanje efikasnosti javnog sektora, stvaranje uslova za ubrzanje rasta privatnog sektora i povećanje otpornosti na prirodne nepogode, pritom navodeći da se kroz cijeli okvir "provlači tema - inkluzija".
"Okvir predviđa oko 750 miliona dolara novih zajmova od Svjetske banke u naredne četiri godine, u zavisnosti od toka i implementacije reformi", naveli su tada, između ostalog, iz Svjetske banke u BiH.
No, potpuno su različita mišljenja i očekivanja eksperata od ovakve pomoći.
Tako profesor Vjekoslav Domljan, jedan od vodećih ekonomista u BiH, navodi kako se mora napraviti cost-benefit analiza, "jer je nužno urazumiti bh. budžetsku klasu, koja pred očima ima samo koridor 5c i termoelektrane".
"Treba vidjeti gdje se jedan euro može pretvoriti u euro i 10-15 centi, pa kad se vrate glavnica i kamata, da koji cent ostane u džepu. Nema dileme da bi, primjerice, ulaganja u infrastrukturu IK tehnopolisa u Sarajevu, ili zračne luke u Mostaru, donijela profit. Ulaganja u koridor 5c u uvjetima rapidne deindustrijalizacije i snažne depopulacije mogu donijeti samo gubitak, ali na radost javnih i privatnih kompanija bliskih budžetskoj klasi, kao što primjer Hrvatske jasno pokazuje", ističe profesor Domljan.
Smatra da je posebno važno da o novcu i ulaganju vode računa "ne samo javni sektor, nego i privatni i civilni sektor, uz uključenje i stranih privatnih firmi". "Ulaganja u infrastrukturu se moraju shvatiti kao preduvjet razvoja lanaca vrijednosti u kojima BiH ima komparativne prednosti, tj. mogućnost snažnog povećanja izvoza. Trošak izgradnje infrastrukture se, u konačnici, mora ugraditi u proizvodnju robe i usluga koje mogu 'profitirati' zbog razvoja infrastrukture", zaključuje Domljan.
Asim Mujkić, analitičar i profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, izražava sumnju da će ova međunarodna pomoć imati uporište na terenu.
"Idu izbori, političke pozicije su puno važnije od tih sredstava. A ako, recimo, govorimo o 'mrkvi i štapu', sjetimo se da je početkom devedesetih međunarodna zajednica nudila velika sredstva tadašnjim političkim akterima da prihvate Markovićev program reformi (Ante Marković), ali ni tada to nije bilo dovoljno", podsjeća Mujkić.
Stoga vjeruje da se nad našim političarima "mora nadviti neka velika prijetnja", pa da se urazume.
Srećko Latal, urednik BIRN-a za BiH i direktor analitičke organizacije SOS, smatra da je jedan od razloga zašto bh. političari nisu spremni na reformu i puno deblokiranje evropskog puta taj "što su obećanja o međunarodnoj finansijskoj pomoći prilično nejasna".
"Jedina, za sada, konkretna stvar je pomoć MMF-a. Sve ostalo je na kraćem ili dužem štapu. Ipak, jedina šansa za zemlju s ovako skupim i lošim uslovima za investitore i privatne biznise su reforme", zaključuje Latal.
Nakon svega, zaključak koji proizlazi jeste da je potpuno neizvjesno hoće li BiH zaista i dobiti najavljenu pomoć. Neizvjesnije od toga jeste jedino hoće li građani BiH od dvije milijarde eura, sve i da dođu, imati ikakve koristi.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.