SARAJEVO - U posljednje tri godine desetine nezaposlenih žena žrtava nasilja u porodici i štićenica sigurnih kuća u BiH uspjele su naći stalni posao preko projekata ekonomskog osnaživanja, što je izuzetno pozitivno jer je upravo nezaposlenost osnovni razlog vraćanja žrtve nasilniku, ističu u udruženjima koja jedina imaju sigurne kuće.
"Imamo bazu podataka žena žrtava nasilja u porodici i njihove kvalifikacije. Tražimo im posao i ponosni smo na podatak da je za tri godine više od 50 naših štićenica zasnovalo stalni radni odnos", rekla je Jasmina Mujezinović, direktorica sarajevske Fondacije lokalne demokratije.
U ovoj nevladinoj organizaciji kažu da pružaju edukaciju i posreduju u zapošljavanju kroz direktne pregovore sa firmama, te da su se žene zaposlile u oblastima trgovine, ugostiteljstva, čišćenja, ali su neke započele vlastiti posao poput uzgoja ovaca i proizvodnje sira i mlijeka, plasteničke proizvodnje, šivenja, manikure i pedikure, proizvodnje propolisa.
"Ekonomski faktor je jako značajan. Statistika pokazuje da se oko 70 odsto žrtava vrati nasilniku jer nisu samostalne. Teško se danas osamostaliti. Ako i imaju posao, niski su prihodi", napominje Edita Pršić iz Fondacije lokalne demokratije i dodaje da rade i sa centrima za socijalni rad jer ne završe sve žrtve nasilja u sigurnoj kući, te sarađuju i sa resornim ministarstvima kroz koordinaciono tijelo koje postoji.
Novo zapošljavanje žena žrtava nasilja u porodici može se očekivati kroz socijalnu firmu koju je prije nekoliko dana otvorila ova fondacija uz pomoć Zavoda za zapošljavanje FBiH i Ambasade Švicarske, kroz Projekat zapošljavanja mladih (YEP). Riječ je o firmi koja pruža usluge čišćenja i u kojoj su za početak stalni posao našle tri žene.
Gordana Vidović, direktorica Udruženja građana "Budućnost" Modriča, koje takođe ima sigurnu kuću, istakla je da godišnje pet do sedam njihovih štićenica bude zaposleno u fabrici obuće, te da sarađuju sa privrednicima.
"Na našem području je dosta fabrika za proizvodnju obuće i pokušavamo da naše štićenice završe obuku i rade. Tri ili četiri su dobile grant za započinjanje vlastitog biznisa uglavnom u poljoprivredi. Sada razvijamo resursni centar gdje žene prolaze informatičku, obuku iz grafičkog dizajna, poduzetništva i za određenu vrstu poljoprivredne proizvodnje, odnosno pčelarstva ili plasteničke. Jedna je počela sa pčelarstvom. Nije to puno, ali uspijeva zaraditi za račune i za život, što je važno", dodala je Vidovićeva.
I nevladina organizacija "Medica Zenica" imala je projekte ekonomskog osnaživanja kroz koje su posao našle desetine žena.
Fatima Bećirović iz Udruženja "Vive žene" Tuzla kazala je da nemaju ovakve projekte i da su oni terapijski centar, ali koriste resurse drugih koji se bave edukacijama te su neke njihove štićenice započele mini-biznise.
Nažalost, dvije sigurne kuće u Mostaru mjesecima ne primaju štićenike zbog nedostatka novca. Ipak, nadležni za Projekat zapošljavanja mladih najavljuju ulaganje milion eura u naredne četiri godine uz pomoć kojih, kako se nadaju, treba biti otvoreno 60 socijalnih preduzeća i zaposleno oko 600 osoba, među njima i žena žrtava nasilja u porodici kao jedne od najranjivijih kategorija.
"Želimo pomoći socijalno osjetljivim kategorijama kroz zapošljavanje ili da profit koji bi takva firma imala ide u rješavanje nekih problema koje imaju. Ono što nam je sada problem jeste da izvučemo ideje, identifikujemo ljude koji imaju potencijal da vode biznis kako bi im pomogli da ga otvore, a kasnije i da opstanu", kazao je Ranko Markuš, rukovodilac YEP.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.