Društvo

Djeca koja uzgajaju svoje voće i povrće: Čipsu i slatkišima su rekli ne (FOTO)

Djeca koja uzgajaju svoje voće i povrće: Čipsu i slatkišima su rekli ne (FOTO)
Djeca koja uzgajaju svoje voće i povrće: Čipsu i slatkišima su rekli ne (FOTO)

FOČA - “Danas nam je divan dan, našoj Kalini rođendan…”, odzvanja iz starije jaslićke grupe vrtića “Čika Jova Zmaj” u Foči, na stolu je šarena torta od papira sa svjećicom u obliku broja tri jer Kalina slavi treći rođendan, a u tanjirićima dječaka i djevojčica su palme sastavljene od mandarina, banane i kivija. U vrtiću se već nekoliko godina provodi program zdrave ishrane, torte, slatkiše i grickalice zamijenjeni su voćem, a iz obroka su izbačeni paštete i viršle a uvedeni svježe povrće, riba i druge zdrave namirnice.

Kada su djeca iz ovog vrtića počela kod kuće tražiti da im spreme voćni doručak i povrće za ručak, roditelji su bili više nego iznenađeni.

“Kada smo Taru pitali od čega djeca rastu, očekivali smo razne odgovore, ali nam je ona rekla kratko i jasno: Od voća i povrća!”,priča nam Danka Krsmanović čija petogodišnja kći Tara ide u ovaj vrtić u kojem se broj djece u proteklih nekoliko godina povećao sa 36 na više od 150.

Predškolska ustanova prijatelj pravilne ishrane

Za uspješno uveden program zdrave ishrane dobili su i priznanje “Predškolska ustanova prijatelj pravilne ishrane” a kao kruna inicijative koju u predškolskim ustanovama u pet lokalnih zajednica u RS podržavaju Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo prosvjete i UNICEF BiH.

“Djeca su kroz program uzgajala povrće, pravili voće i povrće od plastelina, crtali, a sve je preneseno i na nas roditelje kako prekodjece, tako i kroz radionice na kojima smobili,tako dai kući imamo mnogo zdraviji jelovnik. Tara je prije jela viršle za doručak, sad ne pamtim kad smo ih posljednji put kupili”, govori nam Danka.

Zora Savić kaže kako njena kćerka Dorothea sada već ide u osnovnu školu, ali je zdrave navike ponijela iz vrtića:

“I sada traži voće za užinu, najčešće bananu ili jabuku. Ranije nije baš rado jela voće i povrće, a kad je jedan dan došla iz vrtića i pitala nas ‘ima li šta voćno za jesti’ bili smo pozitivno šokirani. Osim programa ishrane radili su mnogo toga novog i korisnog, pa na primjer dođe kući i priča nam o reciklaži…”, kaže Zora.

Obroci sa voćem i povrćem normalna stvar

“Zaista se primijete pozitivni pomaci. Ranije mi je u vrtić išla kći Danica, sad ide Vukašin kojem su četiri godine i kojem su obroci sa voćem i povrćem sasvim normalna stvar. Viršle i paštete nikada ne traži, i mogu reći da svi skupa kod kuće zdravije jedemo. Direktorica Slađana, teta Sanja i ostale vaspitačice zaista su uradile sjajan posao, ’prokrčile put’, osmišljavale sve, i što je jako bitno uključile i nas roditelje u aktivnosti i na radionice, i to se jednostavno primijeti”, kaže Maja Marković.

“Roditelji su veoma bitna karika, teško da bismo bez njihove podrške uspjeli. Nakon prve radionice ‘Voćni užitak’ roditelji su bili oduševljeni, ali je bilo još dosta toga za uraditi i mi smoskupa s direktoricom Slađanom koja je bilapokretačsvega istrajali. Sjećam se prošle godine u oktobru kad smo imali prvi voćni rođendan, roditelji donijeli voće, mi spremili i aranžirali, djeca gledala u čudu, očekivali čips i druge grickalice, ali su se brzo navikli i shvatili da je voće bolje. Ove godine kada je ista ta djevojčica slavila rođendan, nikome ništa nije bilo neobično”, priča psihologinja i vaspitačica Sanja Prodanović.

“Slično je bilo i sa povrćem, bilo je na početku reakcija ‘Ja ovo ne jedem kod kuće’, ali su vrlo brzo ta ista djeca tražila još. Trudimo se da im sve aranžiramo na zanimljiv način, da djeca sama učestvuju u pripremi, ponosni smo na našu malu baštu u kojoj su djeca uzgajala povrće, gledala kako raste krastavac, skupa smo plijenili korov, pa brali jagode”…” pričaju nam Sanja i direktorka Slađana Vladičić.

Priritet za dravlje djece- zdravija ishrana

“Jednostavno smo odlučili da je među prioritetima za zdravlje djece-zdravija ishrana. I to ne samo tako što smo neke namirnice tek tako izbacili a ubacili druge, već tako što smo s djecom i roditeljima radili na kompletnoj promjeni svijesti i pristupa, kako to ne bi bila neka obaveza, već i način života, i prema reakcijama roditelja možemo reći da smo uspjeli. Kroz ovu i brojne druge aktivnosti tokom nekoliko godina uspjeli smo povećati interes roditelja za boravkom njihove djece u vrtiću čiji broj je za nekoliko godina uvećan s 36 na 153, imamo 70 djece na čekanju a nadamo se da ćemo ubrzo dobiti nove prostorije u kojimab ismo mogli primiti 250 mališana. Naš rad prepoznat je kod lokalnih vlasti ali i viših instanci, i pokazujemo da predan rad dobije i podršku. Cilj namjeda se konstantno unapređujemo, i sve smo postavili tako da ne postoji ništa što je izvan naših mogućnosti”, kaže nam direktorica Slađana Vladičić.

U grupi starijih predškolaca počinje još jedna od radionica, oko stolova punih raznog voća djeca su većs premna sa kuharskim kapama i keceljama. Prilazimo prvo stolu za kojim s tetom Jelenom djeca plastičnim nožićima režu i usitnjavaju voće.

“Pravićemo voćni napitak, dodaćemo puno voća i med da bude slađe”, objašnjava nam Janko koji ima pet godina, od voća najviše voli jagodu, dok mu je mrkva omiljeno povrće. S njim u grupi su još Andrea, Filip i Ana.

“Djeca su oduševljena ovim radionicama, uče, zabave se, i najbitnije – pojedu sve zdravošto sami pripreme”, kaže nam Jelena.

Za stolom pored, ekipa priprema zanimljive kolače.

“Kolače pravimo tako što zamijesimo keks, oblikujemo, dodamo kokosovo brašno ili orah, i zakačimo na štapić”, objašnjava nam proces Matija, a s njim u ekipi su Mladen, dvije Milice i Filip, uz tetu Radijanu koja nam dodatno pojašnjava proces nastanka preslatkog kolača dok djeca dodaju med.

Mala ekipa s tetom Sanjom za to vrijeme pravi figure od voća.

“Najviše mi se sviđaju delfin, miš, i ovo”, govori nam Marija pokazujući ‘voćni ražnjić’ koji je napravila, dok Andrija, Nikola, Luka i Đole rade na pravom autiću odbanane s točkovima od kolutića kivija. Na stolu pored pri kraju je rezanja voćaza voćnu salatu koju će servirati u iskruženim polovicama narandži koje posluže kao jednokratne posudice.

“Stavili smo grožđe, ananas, jabuke, mandarine, narandže, nar, kivi… Sve smo pomiješali i sad imamo ukusnu salatu”, objašnjava nam Lazar, s kojim su u grupi još i Andrija, Milica, i još jedan Lazar uz podršku tete Nevene.

Radim kao vaspitačica 30 godina, i ovaj način rada je zaista nešto sjajno, da se djeca uključe, učestvuju u pripremi zdrave hrane, upoznaju hranu, vide kako izgleda prije pripreme, i samim tim bolje jedu”, kaže nam Nevena. Radionica je pri kraju,na svim stolovima poredana su jela od voća raznihb oja i oblika, i kreće ono što su svi čekali – degustacija! Djeca probavaju ono što su sami napravili, probavaju jela sa stolova njihovih drugara i drugarica, uzmu malo ‘voćnog ražnjića’, voćnog miša ili autić, kolač sa štapića, zaliju voćnim sokom, i već svako od njih ima raznolik voćni obrok. Pošto su napravili mnogo toga, sve će podijeliti i sa drugaricama i drugarima iz manjih grupa koji će taj dan također imati zdravu voćnu užinu. Slasnim voćnimspecijalitetima su i nas počastili, i sve je bilo izvrsno.

Sređuju vrt, prave jelke, organizuju ljetovanja...

“Pored ove aktivnosti, trudimo se organizovati i mnoge druge u kojima djeca učestvuju i provode kvalitetno vrijeme. Sređivali smo vrt, naša reciklažna jelka koju smo pravili za prošlu Novu godinu bila je gradska atrakcija i o njoj su pisali mnogi mediji, uspjeli smo organizovati vrlo povoljno ljetovanje za djecu na Tari, spomenuli smo vrt u kojem su djeca rado boravila i uživala gledajući biljke kakorastu, poslije su dovodili roditelje da im pokažu kako izgleda artičoka…”, priča Vladičićeva.

“Djecu ljeti svaki dan kad je lijepo vrijeme prije podne vodimo na bazen u Akvapark koji je opštinski pa ne plaćamo ulaz, imamo saradnjusa medicinskim i stomatološkim fakultetom koji djeci rade redovne preglede, a kako nam je rani razvoj i detekcija u prioritetima imamo instaliran iprogram Antro plus u koji unosimo sva mjerenja koja obavljamo i koji nam automatski sugerira ukoliko se jave određena odstupanja u odnosu na prethodna mjerenja u smjeru pothtranjenosti ili pretilosti kako bi se na vrijeme reagovalo”, priča Sanja.

“Svjesni smo ukupne situacije i generalno malog procenta obuhvata djece predškolskim odgojem, ali želimo primjerom pokazati da se uvijek može više, uspjeli smo u svom vrtiću povećati obuhvat, napraviti ga mjestom gdje će roditelji dovoditi djecu da se igraju i uče, a ne da to bude samo mjesto gdje su djeca ostavljena dok su oni na poslu, i ne namjeravamo stati”, optimistična je direktorika Slađana Vladičić.

(zasvakodijete.ba)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije