BANJALUKA - Penzioni sistem u Republici Srpskoj trenutno nije ugrožen a u budućnosti nije realno očekivati značajniji rast penzija ali ni bilo kakve velike pozitivne promjene.
Malo šta trenutno ide "na ruku" fonda, kada je funkcionisanje i pitanju a što je slučaj i u cijelom regionu pa i u evropi. Razlika između broja penzionera i radnika je sve manja, demografska slika je loša a poslodavci su previše opterećeni nametima. Sistem međugeneracijske solidarnosti na kojem je zasnovan i Fond PIO RS u velikim je problemima u svim zemljama u kojima postoji.
Ocjenjuju to ekonomisti okupljeni u udruženju SWOT RS u svojoj analizi koju su juče u Banjaluci predstavili stručnoj javnosti.
Naime, s obzirom da prosječna penzija iznosi oko 40 odsto prosječne plate a koja opet samo djelimično može da zadovolji potrebe potrošačke korpe jasno je da će malo ko od nje u budućnosti moći da živi, a što se i sada može vidjeti.
Kako ne bi postali socijalni slučajevi i živjeli o trošku svoje djece, ekonomisti radnicima i poslodavcima predlažu štednju u rezervnim penzionim fondovima, gdje jedan takav već nekoliko mjeseci funkcioniše u Republici Srpskoj.
Miloš Grujić, član Udruženja ekonomista RS SWOT i jedan od autora analize, kazao je da su dodatnom štednjom, svi na dobitku.
"Građani mogu da štede i ostvaruju razne poreske olakšice. Takođe i država može da profitira jer novac iz tog fonda može biti uložen u kupovinu hartija od vrijednosti koje emituje. Na taj način dolazi do novca za kapitalne projekte, kazao je on.
Gordana Drobnjak, izvršni direktor Društva za upravljanje Evropskim dobrovoljnim fondom u Republici Srpskoj kaže kako je tržište pozitivno reagovalo na njihovu pojavu.
"Pojedini poslodavci iz realnog sektora prepoznali su značaj da su radnici njihova imovina, a nikako trošak. Izdvajanjem novca za dobrovoljno penziono osiguranje stimulišu radnike", kaže ona.
Kako je rekla za sada se broj onih koji su se odlučili za štednju u ovim fondovima broji u stotinama ali očekuje da će već do kraja godine to biti izraženo u hiljadama.
Ona je istakla da pojedinci i poslodavci moraju da štede za svoju starost, odnosno da poslodavci moraju ulagati u svoje zaposlene, a da pojedinci moraju biti odgovorni za svoje prihode i dostojanstvenu starost, bez obziro koliko imaju godina.
"Jako je bitna i uloga države koja treba kroz poreske olakšice i svoj primjer, kao poslodavac, da stvori masovnost dodatne štednje za svoje građane”, kazala je Drobnjak.
Sa druge strane situacija u regionu je mnogo bolja ali i dalje nije na zadovoljavajućem nivou. Za 11 godina postojanja ovih fondova u Srbiji, oko deset odsto od ukupnog broja radnika u njima štedi svoj novac za starost.
Snežana Ristanović, potpredsjednik grupacije za upravljanje dobrovoljnim penzionim fondovima u Srbiji i direktor društva za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondom Raiffeisen Future istakla je da je zajednički problem regiona, pa i cijele Evrope je da zemlje imaju izrazito staro stanovništvo.
"Šta god država preduzela na polju izmena u okviru državnog penzijskog invalidskog osiguranja apsolutno ne može biti dovoljno za obezbeđivanje penzijskih prihoda građana u starosti”, kazala je Ristanović.
Ona očekuje da se u Srbiji državne institucije i sindikalni povjerenici mnogo više uključe u edukaciju građana jer iskustva pokazuju da više ni jedna država svoj penzijski sistem ne bazira isključivo na principu međugeneracijske solidarnosti.
"Neophodno je što brže i intezivnije razvijati dobrovoljne penzione fondove i štednju u dobrovoljnim penzionim fondovima kao dopunski izvor prihoda za građane”, rekla je ona.
Prema podacima fonda PIO RS, na 100 penzionera u Republici Srpskoj ima 116 radnika dok je za evropu taj prosjek bolji i gdje na 100 penzionera dolazi 162 radnika.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.