BANJALUKA, BIJELJINA - Čekam već četiri sata, ali ni to mi nije toliki problem koliko činjenica da sam dobio redni broj 900, kaže Mirko T., koji je juče stajao u prepunoj prijemnoj kancelariji banjalučke Gradske uprave da preda zahtjev za legalizaciju kuće.
Uprkos činjenici da legalizacija već dugo traje i da je posljednjih godinu jeftinija nego ikada, veliki broj vlasnika bespravno sagrađenih objekata je čekao zadnji čas, zbog čega ovih dana vladaju enormne gužve u šalter-salama. Rok ističe 31. decembra, pa su mnogi pohitali da riješe problem.
Jedna Banjalučanka kaže da čeka dugo, ali da je našla mjesto da sjedne i da je strpljiva jer je važno samo da stigne da preda dokumenta.
"Kada sam došla u sobu 16, na redu je bio broj 140, a ja sam dobila 403. Čekam već sat i po", kaže ova Banjalučanka.
Od dokumenata joj je, kaže, bio potreban posjedovni list, zemljišnoknjižni izvadak, kopija iz katastra i izvod iz regulacionog plana, a zahtjev za legalizaciju je u Gradskoj upravi.
Službenici svoj posao brzo rade, ali stalno pristižu novi klijenti.
Banjaluka, Bijeljina i Šamac su, između ostalog, produžili radno vrijeme šaltera za prijem zahtjeva za legalizaciju. U Banjaluci je to do 20 časova.
Igor Radojičić, gradonačelnik Banjaluke, rekao je da za takvu situaciju s gužvom nisu krivi službenici nego građani koji su čekali posljednji trenutak.
"Banjalučani su imali priliku da na vrijeme predaju zahtjev za legalizaciju objekata i izbjegnu stajanje u redovima. Ipak, kao i obično, većina građana je čekala posljednji trenutak, pa sada imamo nekoliko stotina zahtjeva dnevno, zbog čega su se stvorile gužve", izjavio je Radojičić.
Ukupan broj bespravno započetih ili izgrađenih objekata na teritoriji Banjaluke je oko 20.000, a kako saznajemo, do 9. decembra građani su predali 14.185 zahtjeva, od čega su 7.972 već završena.
"Mi smo u nekoliko navrata pokretali kampanju, apelovali na građane da ispune zakonsku obavezu, naglašavali da je ovo ponuda koja se ne odbija, ali eto opet je na kraju došlo do problema", rekli su u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS.
Svi građani koji ne predaju papire do 31. decembra, kada ističe rok za legalizaciju, moraće se suočiti s propisanim kaznama. Dodatni problem je i činjenica da je 31. decembar neradni dan, ali svi građani mogu i taj dan poštom da pošalju svoje zahtjeve.
"Što se tiče produžavanja roka za legalizaciju, u Ministarstvu o tome ne razmišljamo, a sami tako nešto i ne možemo uraditi jer je rok definisan zakonom, koji je donijela Narodna skupština RS, tako da ga oni jedino mogu i promijeniti", kažu u resornom ministarstvu.
Kada su u pitanju ostale opštine, u Mrkonjić Gradu od bespravnih 75 stambenih i devet poslovnih objekata, građani su predali zahtjev za njih 64. Kneževo/Skender Vakuf je jedan od primjera neažurnosti građana, pa tako u ovom mjestu ima oko 2.000 nelegalnih objekata, a svega 16 građana se odlučilo na legalizaciju. Slična situacija je i u Vukosavlju, gdje su za procijenjenih 800 objekata stigla svega 23 zahtjeva.
Iz Gradske uprave Bijeljina kažu da građani svakodnevno pristižu sa zahtjevima te da u prijemnoj kancelariji vlada gužva.
Zoran Adžić, načelnik Gradiške, smatra da bi rok za legalizaciju trebalo produžiti za neki razuman period, ali da to bude kraj, a oni koji ni tada ne obave svoju dužnost snose zakonske posljedice.
Samo jedan zahtjev u Krupi na Uni
U Krupi na Uni po procjenama nadležnih postoje svega dva objekta koja su nelagalno početa ili izgrađena do kraja. U pitanju je jedan infrastrukturini i jedan poslovni objekat. Za jedan od dva je podnesen zahtjev za legalizaciju.
Cjenovnik
Zahtjev za legalizaciju se može predati i bez prateće dokumentacije, a taksa koja se plaća je 12 KM. Taksa za dokumenta potrebna za legalizaciju koja izdaje RUGIP iznosi 46 KM. Naknada za legalizaciju se obračunava po kvadratima, to jest do 100 kvadrata 100 KM, od 100 do 200 kvadrata 500 KM. Naravno, to nisu svi troškovi pa tako legalizacija kuće prosječne veličine na kraju košta oko 1.000 KM.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.