Društvo

Finci: Holokaust tragedija cijelog čovječanstva

Finci: Holokaust tragedija cijelog čovječanstva
Finci: Holokaust tragedija cijelog čovječanstva

SARAJEVO- Komemoracijom u Jevrejskoj opštini u Sarajevu obilježena je 70. godišnjica oslobađanja zloglasnog nacističkog logora "Aušvic".

Rijetke preživjele žrtve holokausta, članovi bh. državne vlasti, međunarodnog kora, akademske zajednice i vjerskih zajednica, nevladinog sektora, povodom 27. januara, Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta, minutom šutnje su odali počast žrtvama tog pogroma te svim nedužnim žrtvama Drugog svjetskog rata i rata s početka devedesetih godina prošlog vijeka u BiH.

Jakob Finci, predsjednik Jevjerske zajednice u BiH, rekao je da holokaust, u kojem je stradalo oko šest miliona Jevreja, znači tragediju cijelog čovječanstva, nikako samo jevrejskog naroda.

"Novih 104.000 imena upisano je samo prošle godine u evidenciju 'Jad Vašem' instituta", kazao je Finci.

Mladen Ivanić, predsjedavajući Predsjedništva BiH, ispričao je sjećanje na njegovu davnu posjetu "Aušvicu", kada je zaključio da čovjek jedino može poželjeti da se nikada nikome takvo što ne dogodi.

Izrazio je zadovoljstvo što je Vijeće ministara BiH ustanovilo godišnje obilježavanje Dana sjećanja na holokaust.

"Jedan od razloga zbog kojeg posebno mi u BiH imamo razloga da se sjećamo, jeste činjenica da je mnogo ljudi stradalo i ovdje tokom Drugog svjetskog rata, a i u zadnjem ratu, vođenom na tlu BiH", rekao je Ivanić.

Profesor historičar iz Njemačke Mihael Briner na komemoraciji je održao predavanje "Duga sjena 'Aušvica'. Život Jevreja u Njemačkoj".

Objasnio je kako i zašto je u prvim godinama po završetku Drugog svjetskog rata, kad u nekim zemljama istočne Evrope još nije bila prošla opasnost po Jevreje, oko 20.000 njih ipak odlučilo da se skloni u Njemačku, "zemlju ubica", kako je tada govoreno, u vrijeme kad niko nije vjerovao da će na njenom tlu ikada više postojati jevrejski život, a kamoli da će zajednica rasti najbrže, ne računajući izraelsku.

"Ti ljudi sklonili su se u takozvanoj američkoj zoni u Njemačkoj jer Izrael još nije bio osnovan kao država, a ni Amerika, o kojoj su razmišljali, nije bila dovoljno otvorena za priliv izbjeglica. Nešto kasnije pridružilo im se još desetak hiljada njemačkih Jevreja koji su se vratili u zemlju nakon bijega na sve strane od holokausta pa je 30.000 ljudi, od nekadašnjih 600.000, koliko ih je živjelo prije Hitlera, ponovo činilo malu njemačku jevrejsku zajednicu. Ostali su tu i kad je Izrael osnovan, a Amerika otvorila granice", rekao je Briner.

 

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije