BANJALUKA - Čak 25 posto građana RS i oko šest posto građana FBiH odobrava napad na novinare u određenim okolnostima, pokazalo je istraživanje "Medijske slobode u BiH 2017", koje je tradicionalno uradila Fondacija "Fridrih Ebert" BiH, uz pomoć Udruženja "BH novinari".
Prema riječima Milkice Milojević, člana UO Udruženja "BH novinari", ovogodišnji izvještaj je vrlo izazovan i upozoravajući po više osnova.
"Ove godine prvi put se pokazalo da mediji i novinari nisu ti kojima građani najviše vjeruju. Do sada smo uvijek mi bili na prvom mjestu, sad su po povjerenju vodeće vjerske zajednice. Oko 53 posto građana BiH je izabralo medije kao one kojima najviše vjeruje, a skoro 80 posto građana vjeruje vjerskim zajednicama", kazala je Milojevićeva, podvlačeći da je pad povjerenja u medije u odnosu na prošlu godinu veći od 20 posto.
"Postavlja se pitanje kakvo je to društvo gdje se, uz dužno poštovanje, najviše povjerenja ima u vjerske zajednice? Ovaj podatak i ne bi bio sporan da su ispred nas institucije, ali nisu. Institucije države, političari i stranke po povjerenju su na samom začelju i njima vjeruje svega 13 posto ljudi", istakla je ona. Krajnje poraznim smatra podatak da gotovo 25 posto ispitanika u RS opravdava napade na novinare u određenim okolnostima.
"Mene to neodoljivo podsjeća na stavove o nasilju u porodici, one koji su donedavno bili presudni u našem društvu. Mi ne kažemo da je naš rad izvan svake diskusije, ali napad je jedno, a diskusija drugo", kazala je ona.
Mladen Mirosavljević, profesor na NUBL, istakao je da se položaj novinara u društvu i njihov rad neće poboljšati ukoliko napad na njih ne bude tretiran kao napad na službeno lice.
I ovogodišnji izvještaj je pokazao da su osnovni kršitelji novinarskih prava i sloboda političari i političke stranke. Uzročno-posljedično, Linija za pomoć novinarima godišnje evidentira oko 70 vrsta ozbiljnih napada na novinare.
"Mislim da su novinari, kao jedna od najpotplaćenijih i najlošije tretiranih profesija u BiH, već na granici izdržljivosti, i da se mnogi pitaju da li su jedini kojima u ovoj zemlji nije dobro i koji treba da se bune? Jer očigledno kada ukažete na neke probleme, možete samo sebi napraviti problem, a pitanje je da li će to javnost prepoznati", navela je, između ostalog, Milojevićeva. Zaključila je da je želja za ukidanjem RTV takse javnim emiterima ono u čemu se većinski slaže javnost i u RS i u FBiH.
Dejan Lučka, direktor Banjalučkog centra za ljudska prava, prilikom prezentacije istraživanja rekao je kako smatra da novinari moraju biti solidarniji u situacijama kada je neko od njih napadnut.
"Zakonski, prava novinara su zaštićena, ali u praksi ona se gotovo svakodnevno krše, od tužbi protiv medija koje pokreće država, pa do odnosa određenih struktura prema novinarima", istakao je Lučka. Zaključio je kako je i ovo istraživanje pokazalo da politički i ekonomski elementi najviše ugrožavaju novinarske slobode.
Dragana Rašević, rukovodilac studijskog programa novinarstvo i komunikologija na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, istakla je da se BiH po slobodi medija nalazi na 65. mjestu od 180 zemalja svijeta.
"To nije loša pozicija u odnosu na okruženje, ali nije ni dobra jer je u kategoriji zemalja s vidljivim problemima", istakla je ona na jučerašnjoj tribini na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci povodom Svjetskog dana slobode medija. Inače, Dan slobode medija jučer su čestitali brojni zvaničnici i javne ličnosti u BiH.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.