BEOGRAD - Muslimani na Balkanu i u Evropi će ove godine početak trodnevnog praznika Kurban bajrama obilježiti u različito vrijeme - 25, odnosno 26. oktobra, zbog neusaglašenosti tumačenja Turske i Saudijske Arabije.
Muslimani u Srbiji i BiH "priklonili" su se tumačenju Turske, dok će u Makedoniji, Albaniji i na Kosovu prvi dan Kurban bajrama slaviti po saudijskom tumačenju, u četvrtak, 25. oktobra.
Kada je riječ o Bošnjacima, reis ul ulema Islamske zajednice u BiH Mustafa Cerić izdao je fetvu (naredbu) kojom nalaže da prvi dan Kurban bajrama ove godine pada u petak, kada će početak tog praznika biti obilježen i u Islamskoj zajednici Srbije.
Prema Cerićevom i objašnjenju srbijanskog muftije Muhameda Jusufspahića, datum je određen metodom astronomske procjene i utvrđivanjem dana kada hadžije borave na Arefatu.
Cerić je, inače, juče uputio otvoreno pismo vrhovnom muftiji Saudijske Arabije šejhu Abdulazizu Al Al-Šejhu i vrhovnom muftiji Turske šejhu Mehmedu Gormezu u kojem je poručio da neslaganje o datumu početka Kurban bajrama vrijeđa muslimane. "Razilaženje oko dana Arefata i Kurban bajrama nanosi veliki duševni bol muslimanima širom svijeta", naveo je Cerić.
Kurban-bajram ili praznik žrtve svake godine pada u različito vrijeme, jer je islamska lunarna godina za oko 11 dana kraća od one iz gregorijanskog kalendara. Ove godine, međutim, pojavila su se dva datuma zbog različitog tumačenja računice, pa su tako Arapi utvrdili da početak Kurban bajrama počne 26. oktobra, a Islamska zajednica u Turskoj da prvi dan tog praznika pada dan ranije.
Riječ je o tome da Arapi zagovaraju tradicionalnu metodu utvrđivanja izlaska mladog Mjeseca golim okom, dok Turska pojaviljivanje "mlađaka" utvrđuje naučnom metodom.
Poznavaoci islama, međutim, tvrde da nema nesporazuma u računici već da je riječ o čisto političkoj priči i podjeli na radikalne islamiste, Arape, i one umjerenije, Turke. Istorijska težnja tri velika naroda Arapa, Persijanaca i Turaka je da preuzmu vojstvo islama, pa tako Arapi smatraju da to pravo treba da pripadne njima jer se hadžiluk obavlja u Saudisjkoj Arabiji, odnosno Meki i Medini.
Muftija Jusufspaći kaže da su muslimani u cijelom svijetu, posebno u Srbiji i državama nekadašnje Jugoslavije ovih dana svjedoči "nove poltiizacije islama i islamskih vrijednosti na globalnom, regionalnom, a time i na lokalnom planu".
Muftija kaže da Kurban bajram pada 26. oktobra, a muslimane i muslimanke podsjeća da kurban znači približavanje svevišnjem, a da je Hadž život putovanje u svakom smislu. "Kurban Bajram ili Bajram hadža jesu bajramski dani koji su vezani za jedinstveno vrijeme i jedinstveno mjesto, srce svih vremena i srce svih mjesta, za mjesece odabrene i mjesto ka kome se okrećeme u molitvenim vezama svojim", rekao je muftija.
On je ukazao i da se muslimani svijeta ne okreću ka Sarajevu, Beogradu, Prištini, Ankari, Istanbulu, Njujorku.
"Muslimani svijeta ne hodočaste i ne idu na hadž u Sarajevo, Beograd, Prištinu, Ankaru, Istanbul, Njujork! Meka jeste mjesto ka kome srca i lica okrećemo, onamo se spremamo za Hadž i pokrećemo! Svuda na Zemlji vrijeme Kurban Bajrama je onda kada je u Meki...", poručio je Jusufspahić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.