BANJALUKA- Ubijeno je 29.070 osoba srpske nacionalnosti, od čega je 2.385 žena i 447 djece, a još 659 lica je stradalo od posljedica ranjavanja ili posljedica represije i rata nakon 31. decembra 1995. godine.
Ove podatke danas je prezentovao Milorad Kojić, direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, i dodao da se za 629 lica rade dodatne provjere i kompletira dokumentacija.
Ovo je, inače, prvi popis srpskih žrtava u proteklom ratu u BiH koji je uradila jedna republička institucija, a dosad je popis žrtava srpske nacionalnosti uradio samo Istraživačkodokumentacioni centra iz Sarajeva.
"Istraživačkodokumentacioni centar iz Sarajeva je u svom istraživanju utvrdio podatak o 24.953 stradalih Srba, za razliku od Republičkog centra, koji je došao do podatka o 29.070, što znači da je sarajevski centar umanjio broj srpskih žrtava za više od 14 odsto. Ako se od broja 24.953 oduzmu i 882 lica srpske nacionalnosti koja su za Istraživačkodokumentacioni centra iz Sarajeva sporna, dolazi se do umanjenja broja srpskih žrtava za još 3,5 odsto, što u konačnom zbiru iznosi umanjenje od 17,5 odsto", kazao je Kojić. Istakao je da su velika neslaganja uočena u broju stradalih civila, gdje je, prema podacima Centra iz Sarajeva, stradalo 4.179 srpskih civila, a prema njihovim 6.313.
"To znači da je Istraživačkodokumentacioni centar umanjio stradanje srpskih civila za 2.134 ili 33,80 odsto. Ogromna su neslaganja i u vezi sa stradalom djecom do 18 godina. Prema njhovim podacima stradalo je 270 maloljetnika, a prema našim taj broj je 447, što je umanjenje za 39,60 odsto", ističe Kojić.
Kako je navedeno na prezentaciji, do neslaganja je došlo i s rezultatima koje je izbacila demografska služba Haškog tribunala, koji je u toku svog istraživanja utvrdio podatak o 22.779 stradalih Srba, tako da je Hag umanjio broj srpskih žrtava za više od 21 odsto.
"Mi nikada nećemo reći da su ovo konačni podaci, jer imate slučajeve gdje su stradale čitave porodice i to niko nije imao da prijavi, zato ovo nije konačan spisak, ali iza svakog imena koji se na njemu nalazi možemo stajati", rekao je Kojić.
Popis se odvijao u dva pravca. Jedan je softverski, u vidu izrade elektronske baze podataka, a drugi je pisani, koji obuhvata izradu kartona za svaku žrtvu po opštinama, odnosno mjestu i vremenu stradanja. Rad na projektu počeo je u julu 2013. godine, a zaključno sa 31. oktobrom ove godine u bazu podataka Centra uneseno je 83.118 dokumenata. Popis je podijeljen u pet cjelina sa podlinkovima. Prvi su dokumenti u koje se unose osnovni podaci, nakon toga ide cjelina "žrtve", s podacima o ubijenom, treća je "izvršioci", s podacima o ubicama i na kraju su "djela" i "svjedoci".
Prijetnja
Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica redovno obavlja poslove, bez obzira na nedavne prijetnje smrću, rekao je Milorad Kojić.
"Prijetnje smo prijavili MUPu RS, kojem u potpunosti vjerujem. Svako treba da radi svoj posao, kao što to čini i Centar, kao što vidite sjedim danas s vama ovdje", rekao je Kojić.
Iz Centra su ranije saopštili da su prijetnje Kojiću upućene 7. novembra, a "Nezavisne" su objavile da su prijetnje upućene s belgijskog broja.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.