Društvo

Kvalitet života u BiH sve gori

Kvalitet života u BiH sve gori
Kvalitet života u BiH sve gori
Almedin Šišić

BANJALUKA - Kvalitet života u BiH u odnosu ne prethodnu godinu pao je za čak 5,5 posto, administrativni aparat u većini gradova je povećan, dok su lokalni budžeti u dubiozi, navedeno je u izvještaju Centara civilnih inicijativa (CCI) o kvalitetu života za 2012/2013. godinu u 14 bh. gradova.

Na osnovu metodologije istraživanja, rađene prema standardima EU u drugoj polovini aprila, ustanovljeno je da građani najbolje žive u Širokom Brijegu, Banjaluci te u Novom Sarajevu, a ova tri grada, odnosno opštine zadržale su primat u donosu na prethodno istraživanje.

Majda Behram-Stojanov, portparol CCI, navela je da najlošiji odnos zaposlenih u administraciji i broja stanovnika imaju Trebinje i Mostar, u kojima jedan administrativni radnik dolazi na 170 do 190 stanovnika.

"Većina opština zadržala je raniji nivo odborničkih naknada, a među posmatranima najveće naknade ima Banjaluka - 850 KM, dok su najmanje naknade u Livnu - 220 KM", istakla je Behram-Stojanova, primijetivši da je do poskupljenja u oblasti komunalnih usluga u svim gradovima došlo nakon lokalnih izbora 2012. godine.

"Tako najskuplju vodu piju građani Bijeljine, koji plaćaju 1,39 KM po kubnom metru, a najjeftiniju građani Zenice", kazala je ona.

Siniša Bencun, projekt menadžer CCI, rekao je da je veliki nesrazmjer u odnosu na bruto društveni proizvod (BDP) po glavi stanovnika, a istraživanje se odnosi na 2011. godinu jer podatak za 2012. još nije dostupan.

"BDP je tako varirao od 5.600 KM u Foči, do 10.960 KM u Banjaluci i 18.820 KM u Novom Sarajevu, što ukazuje na blago povećanje u odnosu na 2010. godinu. Prirodni priraštaj veliki je problem u svim opštinama, a najbolji je u Banjaluci", kazao je Bencun, navodeći da je najveći broj ispitanika u Trebinju, Palama i Foči rekao da je imao problema "sastaviti kraj s krajem".

Majda Behram-Stojanov je dodala da su izneseni rezultati samo dio iz najnovijeg izvještaja.

"Ukupno gledajući, prema svih osam setova indikatora objektivnog kvaliteta života, najveći indeks dobijen je za opštinu Široki Brijeg, a najniži za opštinu Bihać. Generalno, u svim opštinama i gradovima zabilježen je trend pada vrijednosti indeksa života u odnosu na prošlu godinu", istakla je ona.

Inače, istraživanje je osim u Širokom Brijegu, Banjaluci i Novom Sarajevu provedeno i u Trebinju, Livnu, Tuzli, Palama, Bijeljini, Mostaru, Travniku, Doboju, Zenici, Foči i Bihaću, a ove opštine i gradovi ovako su poredani i na ljestvici indeksa kvaliteta života.

Pad zaposlenosti

Siniša Bencun, projekt menadžer CCI, iznio je i pokazatelj zaposlenosti u posljednje četiri godine, istaknuvši da je trend u konstantnom padu.

"U poređenju sa brojem stanovnika, najpovoljnija situacija je u Novom Sarajevu, gdje na tri stanovnika dolazi jedan zaposleni. Slijede Banjaluka, Tuzla, Mostar, Trebinje i Široki Brijeg sa oko četiri stanovnika na jednog zaposlenog. Najteža situacija je u Livnu i Foči, gdje na sedam do osam stanovnika dolazi jedna zaposlena osoba", rekao je Bencun.

Najčitanije