Društvo

Manastirište otkrilo svjedočanstva prošlosti (FOTO)

Manastirište otkrilo svjedočanstva prošlosti (FOTO)
Manastirište otkrilo svjedočanstva prošlosti (FOTO)

Istraživanjem grobova u unutrašnjosti manastirske crkve, probnim istraživanjem privredne zgrade te prostora između crkve brvnare i zidina manastirske crkve na lokalitetu Manastirište u Gornjim Kijevcima zaposlenici Zavičajnog muzeja Gradiške naišli su na brojne zanimljive iskopine.

Među njima su srebrne naušnice, rimski novčići, fibula (kopča) od bronze, rimska narukvica od staklene paste, pojasna kopča od gvožđa, ekseri od gvožđa, te velika količina rimske i srednjovjekovne keremike.

Pored arheoloških istraživanja na ovom lokalitetu vršena je i djelimična rekonstrukcija i konzervacija zidova manastirske crkve.

"U unutrašnjosti manastirske crkve istražen je drugi sloj sahranjivanja, kada je pronađen veći broj djelimično uništenih skeleta, koji su najvećim dijelom orijentisani u pravcu istok - zapad, što je karakteristično za hrišćanski način sahranjivanja. Bitno je napomenuti da je tokom istraživanja manastirske crkve u okviru oltara pronađen veliki broj rimske keramike, pa se može pretpostaviti da je ovaj objekat korišten kao kasnoantička, odnosno kao ranohrišćanska bazilika. Ipak, nismo potpuno sigurni, pa ovo pitanje ostavljamo otvoreno do daljeg", navodi Milan Đurđević, arheolog i direktor Zavičajnog muzeja Gradiška.

Sa druge strane, potpuno je sigurno da je ova manastirska crkva korištena u kasnom srednjem vijeku, tačnije u periodu od 13. do sredine 16. vijeka.

"O tome najvećim dijelom svijedoči dio ćiriličnog natpisa na kamenoj ploči pronađenoj 2005. godine u naosu manastirske crkve, koji se datuje u 1301. godinu, odnosno sam početak 14. vijeka. U natpisu se pominje da je u ovom manastiru služio Lomnicin pop, pa je ovaj natpis pored crkve u Gornjim Kijevcima bitan i za datovanje manastira Lomnica kod Šekovića", ističe Bojan Vujičić, kustos istoričar muzeja.

Najzanimljiviji nalaz pronađen tokom istraživanja grobova u okviru manastirske crkve predstavlja muški skelet sa devastiranom lobanjom, na kome je u predjelu karlice pronađena pojasna kopča od gvožđa, koja je najvećim dijelom oštećena.

Bojan Vujinović, kustos arheolog Zavičajnog muzeja u Gradišci, navodi da se vjerovatno radi o sveštenom licu.

"Može se reći da je pojas sa kopčom opasavao mantiju te da je bio od nekog trošnog materijala koji je vremenom potpuno nestao pod uticajem zemljanih kiselina i ostala je samo željezna kopča, koja je najvećim dijelom korodirala", kaže Vujinović.

Objašnjava da je istražen i grob južno od ulaza u manastirsku crkvu, gdje je tokom ranijih arheoloških istraživanja pronađena nadgrobna ploča ispisana uglastom glagoljicom iz prve polovine 14. vijeka.

"Na ploči se spominje Mileta Stojić, njegova kratka biografija i neki prepoznatljivi znakovi Isusove vjere. Tokom istraživanja 2011. godine ispod ploče je pronađen dječji skelet omeđen kamenom, pa se pretpostavlja da je ploča prebačena sa neke druge lokacije te da se sam natpis veže za neki potpuno drugi skelet", dodaje on.

Đurđević navodi da je na ovom lokalitetu tokom sistematskih istraživanja u posljednjih desetak godina pronađeno više stotina mramora, koji predstavljaju nadgrobne kamene spomenike karakteristične za srednji vijek, tačnije za period od 12. do 16. vijeka. Veliki broj pronađenih mramora ukazuje da je na ovom lokalitetu bila značajna srednjovjekovna nekropola, odnosno groblje, što sa druge strane govori o naseljenosti ovog kraja.

Tokom probnih istraživanja krajem prošle godine između manastirske crkve i crkve brvnare pronađena su dva dobro očuvana mramora, od kojih je jedan bio u obliku ploče, dok je drugi predstavljao oblik sanduka.

Istraživanjem u jugoistočnom dijelu privredne zgrade otkrivena je srebrna naušnica sa tordiranim ukrasima na donjoj strani.

"Na osnovu analogija pronađenih u stručnoj literaturi, naušnica se datuje u period ranog srednjeg vijeka, odnosno period od 9. do 11. vijeka", otkriva Vujinović i dodaje da je pored ove pronađena još jedna karičica od srebra, koja se najvjerovatnije datuje u isti period.

Pored ranosrednjovjekovnih naušnica pronađena je lučna bronzana fibula, odnosno kopča iz rimskog perioda, tačnije iz četvrtog vijeka, dok je na prostoru između manastirske crkve i crkve brvnare pronađen fragment rimske narukvice od staklene paste, koji najvjerovatnije potiče iz istog perioda.

"Pored nakita pronađena su i dva dosta oštećena rimska novčića, za koja se pretpostavlja da se vežu za kraj trećeg i početak četvrtog vijeka", govori Đurđević.

Tokom probnih istraživanja pronađen je i veći broj devastiranih skeleta, a tu su i zidovi pomoćnog objekta, za koji se pretpostavlja da predstavlja privrednu zgradu.

Stručnjaci tvrde da je još teško sa sigurnošću govoriti o eventualnoj namjeni.

Nakon završetka arheološkog istraživanja pristupili su konzerviranju zidova manastirske crkve i djelimične rekonstrukcije zidova na mjestima gdje je to bilo potrebno.

"Pojedine pukotine na zidovima bilo je potrebno injektirati, te fugirati prostor između zidanog kamena kako bismo zaštitili zidove od vlage i mraza, kao i dalje devastacije. Izvršeno je i vezivanje gornjeg sloja zida takozvanim produžnim malterom, preko kojeg je nanesen sloj krečnog maltera, kako bi se površina izravnala. Završna faza konzervatorskih zahvata odnosi se na premazivanje površinskog sloja specijalnom smjesom protiv vlage i mraza", objašnjava Pero Todorović, konzervator Zavičajnog muzeja Gradiške.

Milan Đurđević

U okviru oltara manastirske crkve pronađen je veliki broj rimske keramike, pa pretpostavljamo da je objekat korišten kao kasnoantička, odnosno ranohrišćanska bazilika.

Bojan Vujinović

Tokom istraživanja 2011. godine ispod nadgrobne ploče pronađen je dječji skelet omeđen kamenom, pa se pretpostavlja da je ploča prebačena sa neke druge lokacije.

Fibule

Termin fibula potiče od latinske riječi figere, što znači zakopčati. Služila je za pridržavanje odjeće na ramenu i prsima, i upravo to joj je bila primarna funkcija sve do pronalaska dugmadi u osmom vijeku. Fibule su koristili i žene i muškarci. Ženske kopče su bile manje masivne i najčešće luksuznije izrade, i obično su u grobovima pronalažene u parovima, jer su prdržavale haljinu na oba ramena, dok su muške fibule najčešće bile masivne bez ukrasa, sa izuzetkom visokih dostojanstvenika, koje su bile ukrašene i izrađene od plemenitog metala.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije