Društvo

Ne znaju reći svoje ime, ali znaju brojati na engleskom

Ne znaju reći svoje ime, ali znaju brojati na engleskom
Foto: N.N. | Ne znaju reći svoje ime, ali znaju brojati na engleskom

DOBOJ - Umjesto maternjim jezikom, sve više mališana komunicira na engleskom, jer pretjerano koriste moderne tehnologije, pa se dešava da ne znaju reći svoje ime, ali znaju brojati na ovom stranom jeziku.

Do tog zaključka došli su logopedi u dobojskom Centru za zaštitu mentalnog zdravlja, koji mjesečno rade tretmane sa više od stotinu djece sa različitim vrstama jezičko-govornih poremećaja.

"Dolaze nam djeca od četiri godine koja znaju da kažu nazive boja na engleskom, da broje na engleskom, znaju alfabet, ali kada ih pitamo kako se zovu, to ne znaju da kažu, tako da to zahtijeva jedan dugotrajan tretman, koji sigurno traje četiri do pet godina, ali mora da bude podržan svakako i radom roditelja kod kuće", kazala je Mira Cvijanović, logoped u Timu za djecu i omladinu u Centru za zaštitu mentalnog zdravlja.

Za sve su krivi telefoni i tableti koji su svakodnevica u životu djece predškolskog uzrasta, pa se njihovi roditelji, osim sa usporenim govorno-jezičkim razvojem mališana, susreću i sa problemima sa motorikom.

"Zato što su djeca vrlo malo aktivna ili potpuno neaktivna. Vrlo malo izlaze u prirodu, penju se i skaču. Uglavnom su na telefonu, na tabletu i iz tog razloga postoje ove socioterapijske grupe (u Centru za zaštitu mentalnog zdravlja) pa se radi na razvoju fine motorike, motorike prstiju", pojasnila je Cvijanovićeva.

"Zavisno od njihovih sposobnosti, šta njih interesuje i šta oni vole da rade, onda im to damo da rade i tu ih procjenjujemo, jer ne možemo procjenjivati u nekoj tehnici koju oni nikada nisu radili", kazala je Gordana Riljić, radno-okupacioni terapeut u dobojskoj bolnici "Sveti apostol Luka".

Moderne tehnologije ne utiču samo na razvoj djece predškolskog uzrasta, sati i sati provedeni pred ekranom utiču i na emocionalno sazrijevanje adolescenata, koji bukvalno "vise" na internetu.

"Postaju nekako isprazni, sve više se okreću ka drugim stvarima, manje se druže. Nema pravila, depresija kao emocionalni poremećaj može se javiti i kod beba, a ne kod mladih, tako da je samo važno prepoznati je", navodi psihijatar Dejana Cocić-Hadžiibrahimović, rukovodilac Centra za zaštitu mentalnog zdravlja.

U Timu za djecu i omladinu zaposleni liječe različite poremećaje, u toku ove godine otvoreno je više od 200 novih kartona, a većina njih, 70 procenata, odnosi se na jezičko-govorne poremećaje kod djece.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije