Društvo

Nedovoljno informacija o sredstvima utrošenim za sanaciju poplava

Nedovoljno informacija o sredstvima utrošenim za sanaciju poplava
Nedovoljno informacija o sredstvima utrošenim za sanaciju poplava

SARAJEVO - Za 46 odsto donatorskog i budžetskog novca za pomoć nakon poplava koji je išao preko institucija vlasti ne može se reći da su transparentno utrošena jer nema dovoljno informacija na koji način su utrošena.

Kazali su to danas iz mreže nevladinih organizacija "Brana" predstavljajući prvi izvještaj o realizaciji sredstava za sanaciju posljedica poplava u BiH iz 2014. godine.

"Tek za 54 odsto tih sredstava koji je išao preko institucija vlasti znamo gdje je i na koji način utrošeno, odnosno za njih posjedujemo spiskove krajnjih korisnika, lokacije, spiskove izvođača radova, implementatora i nadležnih općina. Kada su u pitanju donatorske organizacije, možemo reći da za 90 odsto sredstava znamo gdje su i kako utrošena, a za deset odsto nemamo sve podatke zato što su to najčešće projekti koji su još u fazi realizacije", rekla je Ana Lučić, koordinatorica Mreže "Brana".

Navela je da je Federalni fond za pomoć stradalim u prirodnim nesrećama jedan od primjera dobre prakse transparentnosti, dok za svega 29,5 odsto novca Fonda solidarnosti RS mogu reći da su transparentno utrošena, odnosno imaju dovoljno podataka gdje su i kako realizovana.

Ova mreža NVO je radila tokom 2015. godine i prikupila podatke i analizirala oko 380 miliona KM utrošenih za obnovu nakon poplava i klizišta koji su u 78 bh. općina napravile štetu od blizu četiri milijarde KM. Iz "Brane" napominju da je od obećanih 1,5 milijardu KM pomoći na donatorskoj konferenciji u Briselu jula 2014. godine, do sada za BiH isplaćeno oko 494,1 milion KM, gdje se više od pola odnosi na kredite.

Govoreći o problemima na terenu, terenski koordinator mreže "Brana" Joco Cvjetković je istakao da se u okviru raznih projekata i programa nisu obnavljali objekti koji su pretrpili totalnu štetu nego oni koje je bilo moguće rekonstruisati, te je nemali broj onih koji i sada žive kao podstanari.

On nije mogao reći koliko je porodica i danas bez krova nad glavom dodavši da ni lokalna vlast nema tačne podatke.

Među problemima je naveo i to što je uslov javnih poziva za dodjelu pomoći privrednicima bio da imaju registrovanu firmu, što je isključilo one koji su firmu morali odjaviti upravo zbog štete.

"Problem je i nedovoljna informisanost građana, naročito u ruralnim područjima gdje su uglavnom stari, ljudi koji skoro da ne koriste internet, dnevnu štampu, pa nisu imali saznanja o javnim pozivima koji su bili otvoreni određeno vrijeme", napomenuo je Cvjetković.

Kazao je i da je 95 odsto korisnika donacija zadovoljno dobijenom pomoći, a nezadovoljstvo drugih odnosi se na loš kvalitet radova, obavezu poljoprivrednika da plate PDV, sporu sanaciju klizišta i poplava, iznos pomoći pa se u mnogim slučajevima radilo o jednokratnoj pomoći, ne većoj od 500 KM.

U mreži "Brana" su podsjetili i na besplatan broj 080 05 05 06 na koji građani mogu prijaviti probleme, ali i uspješne priče.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije