DOBOJ - Postavljanje betonske ograde u dužini od 1.480 metara uz obalu rijeke Bosne je dobrodošlo, daje nam dozu sigurnosti, ali je to trebalo učiniti mnogo ranije, prije prošlogodišnje katastrofe, kažu mještani prigradskog naselja Usora, koji su 15. maja prošle godine prvi bili na udaru vodene bujice
„Trebalo je ranije, ali dobro je kad-tad. Prošle godine je bio užas, probila je voda sa svih strana, mi smo bili na spratu kuće, a voda se ulila dva metra, sve uništila", prisjetila se Radojka Ostojić, mještanka Usore.
I njena komšinica Jadranka Erceg smatra da je odbrambeni zid trebalo graditi nakon poplave koja je Doboj zadesila u maju 1965. godine, te priznala da u prvi mah nije ni znala šta se gradi duž magistralnog puta M17.
"Ispočetka nisam znala uopšte šta se tu radi, mislila sam da su ivičnjaci, dok nisam komšiju pitala, i odmah sam pomislila - hvala Bogu, evo i nama na Usori nešto grade. Nikada se ne zna, danas-sutra opet može da se desi poplava, čim kažu na TV-u da je moguća jača bujica, odmah pomisli čovjek na ono najgore", kaže Ercegova i žali se da se još nije vratila u svoj poplavljeni dom.
Građevinske radove iz dvorišta svoje kuće pomno prati i osamdesetdvogodišnji Petar Nešković, koji smatra da betonska ograda uliva sigurnost, ali samo ako je viša od metra i u tom slučaju zaštita ima smisla.
"Sjećam se poplave iz 1965. Tada se ovdje moglo izaći na asfalt, a prošle godine voda je bila skoro dva metra", navodi Nešković.
Postavljanje betonskog zaštitnog zida od starog željeznog (austrougarskog) mosta, do mosta u blizini željezničke stanice realizuje se u okviru projekta "Podrška oporavku i smanjenju rizika od poplava u BiH" UNDP-a i USAID-a u saradnji s Gradskom upravom. Vrijednost zida je 430.000 KM.
Obren Petrović, gradonačelnik Doboja, najavio je da će ovaj projekat biti nastavljen i u drugom dijelu grada.
"UNDP će pokrenuti protokol da se završi takva ista zaštitna ograda od mosta do potoka Liješanj", izjavio je Petrović.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.