BERLIN - Zapadni Balkan spada u glavne regione sa kojima komunicira Centar za posredovanje strane radne snage u Njemačkoj, navodi "Dojče vele" (DW).
Navodi se da poslije zapadnog Balkana slijedi sjeverna Afrika, ali da su Njemačkoj interesantne i neke udaljenije zemlje, kao na primjer Meksiko.
DW opisuje Virtuelni centar za dobrodošlicu njemačke Centralne agencije za posredovanje stranih radnika i stručnjaka (ZAV) u Bonu kao klasičan kol-centar gdje za stolovima, odvojeni paravanima, sjede žene i muškarci, na glavama su im slušalice s mikrofonom, a pred njima računari. Na njemačkom i engleskom, po potrebi i rumunskom, albanskom i na drugim jezicima, tu se odvija telefonsko savjetovanje.
„Srpkinja sam, školovana medicinska sestra. Govorim malo njemački, ali još nemam zvaničnu potvrdu“… „Ja sam Marokanac, radio bih kao vozač kamiona, da li se moja vozačka dozvola priznaje?“, neki su od 175.000 poziva iz najrazličitijih zemalja koji su ove godine zabilježeni u tom centru.
Navodi se da je pri tome telefonska centrala samo jedno od mijesta gdje je aktivan ZAV koji radi u sastavu njemačke Savezne agencije za rad. Putem elektronske pošte, stigla su 32.200 upita, a 4.000 ljudi kontaktiralo je Centar putem internet-portala, u vidu pisane konverzacije uživo.
DW navodi da Njemačka sada aktivno traži kvalifikovane radnike - u okviru Evropske unije, ali i van nje. Težišni region je zapadni Balkan, slijedi sjeverna Afrika, ali u fokusu su i neke udaljenije države poput Meksika.
"Posebno se traže inženjeri, na primjer u mašinogradnji, ali i računarski stručnjaci", kaže Karsten Klajn, predsjedavajući uprave ZAV.
Osim toga, velika je i potražnja za njegovateljima i medicinskim osobljem. „Postoje i zanimanja koja su deficitarna samo u pojedinim regionima Njemačke, kojima su potrebni, recimo, vozači ili organizatori špedicije“, navodi Klajn.
DW navodi da pored odgovarajuće kvalifikacije koja mora biti potkrepljena svjedočanstvom, druga velika prepreka na putu ka zaposlenju u Njemačkoj jeste - jezik. Nivo znanja koji se traži zavisi od konkretnog zanimanja.
"U IT-branši znanje engleskog je odlučujuće, ali u oblasti njege, kao i u hotelijerstvu ili ugostiteljstvu, gdje je važan direktan kontakt s mušterijama ili pacijentima, kandidati moraju da govore dovoljno dobro njemački da mogu da se dobro sporazumjevaju", objašnjava Klajn koji dodaje da strani radnici moraju da razumiju šta gost hoće i da budu u stanju da čitaju njemačke tekstove i pišu na njemačkom.
Klajn odbacuje prigovor da Njemačka svojim aktivnostima potpomaže „odliv mozgova“.
„Generalno za nas i druge evropske zemlje važi da ne dajemo prednost jednostranom putu, već dajemo ljudima mogućnost da se u Njemačkoj stručno orijentišu, da se dokvalifikuju, i onda se sa novim i dobrim iskustvima vrate na domaća tržišta“, tvrdi on.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.