Društvo

Područne škole zjape prazne

Područne škole zjape prazne
Područne škole zjape prazne

BANJALUKA - Opstanak područnih škola širom Republike Srpske sve je neizvjesniji zbog malog broja upisanih prvačića, a stručnjaci upozoravaju da takvo stanje veoma loše utiče i na socijalizaciju djece.

Prema podacima Ministarstva prosvjete i kulture RS, u školskoj 2013/2014. godini u prvi razred u 62 područna odjeljenja nije upisan nijedan učenik, dok je u 69 područnih odjeljenja upisan po jedan đak.

U 129 područnih odjeljenja u RS nastavu pohađa do deset učenika, dok u tri odjeljenja nastavu pohađaju po dva učenika, u 11 po tri učenika, u 14 po četiri, a u 17 područnih odjeljenja nastavu pohađa po pet učenika.

Sociolozi upozoravaju da su đaci u područnim školama zbog polupraznih učionica usamljeni, osjećaju jednu vrstu hendikepa i nemaju grupne socijalizacije.

"Rad nastavnika ili učitelja sa samo jednim učenikom takođe je frustrirajući, jer je takav način rada namijenjen za lijene mališane, a nisu svi takvi", rekao je Ivan Šijaković, sociolog.

Kako kaže, kod ovakvih mališana se javlja jedna vrsta sebičnosti, jer su naviknuti da budu sami, što u njihovom budućem školovanju može predstavljati veliki problem.

"Naviknu se da budu sami i sutra kada odu u viši razred imaju određen problem u susretu sa drugim ljudima. Zamislite kako se osjećaju kada od rodbine ili kumova čuju da razredi imaju po 20 i više učenika, a oni učionicu dijele sa još jedinim ili nijednim đakom", naglasio je Šijaković.

Da bi bio riješen ovaj problem, dodaje on, đake bi trebalo poslati u centralne škole.

"Školske vlasti treba što prije da preduzmu mjere i pošalju ovu djecu u matične škole. To ne iziskuje velika sredstva, potrebno je samo da organizuju po jedan kombi, kojim će ih voziti do škola", kazao je on.

Biljana Milošević, sociolog, kaže da su godine niskog nataliteta počele da daju svoje posljedice.

"Svake godine sve je manji prirodni priraštaj pa je to odraz stvarnog stanja u školama. Djeca najviše trpe i ispaštaju", rekla je Miloševićeva.

Kako kaže, mališani u područnim školama nemaju osjećaj za brojnost koja diktira drugačiji način viđenja svog okruženja i komunikacije sa vršnjacima.

"Bilo bi bolje da se što prije prilagode stilu života kakav imaju ona djeca u centralnim školama", kazala je ona.

Da je učenicima u područnim školama vrlo teško tvrde i njihovi roditelji, koji kažu da bi njihovoj djeci nauka bila mnogo draža kada bi imali više školskih prijatelja.

"Moj sin ide u razred gdje imaju samo tri učenika. Često mi se požali kako škola izgleda prazna i da bi volio da ima više drugara. Pored toga što mu manjka drugara u školi i u selu je sve manje omladine što predstavlja još veći problem ", kazala je Jovanka Đ., majka čije dijete pohađa područnu školu u selu Imljani, nedaleko od Kneževa/Skender Vakufa.

Kako kaže, voljela bi da svog đaka može prebaciti u centralnu školu, kako bi na sve gledao drugačije i pozitivnije, ali to joj iziskuje velike troškove, koje  ona nema odakle da pokrije.

I demografi potvrđuju da je broj djece u seoskim školama sve manji, dok je više učenika u urbanim područjima.

"Upis prvačića ne opada u Banjaluci, Bijeljini i urbanom dijelu Istočnog Sarajeva, dok je u ostalim dijelovima RS đaka sve manje. Ovim društvo treba ozbiljno da se pozabavi i pronađe neko rješenje", istakao je Stevo Pašalić, demograf.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije