Društvo

Prihvaćen "pretpostavljeni pristanak" za uzimanje organa

Prihvaćen "pretpostavljeni pristanak" za uzimanje organa
Prihvaćen "pretpostavljeni pristanak" za uzimanje organa

SARAJEVO, TUZLA - Uspostavljanje registra nedarivalaca organa u FBiH proces je koji bi trebalo da traje narednih pet godina i prvi je korak u implementaciji izmjena i dopuna Zakona o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja u FBiH koje je prihvatio Dom naroda Parlamenta FBiH.

Novi zakon bi trebalo da ostavlja mogućnost svima da se, ako ne žele biti donori, izjasne o tome u ambulantama porodične medicine, dok se na sve koji to ne učine primjenjuje "pretpostavljeni pristanak".

To znači da oni koji za života ne iznesu svoj stav i na taj način se ne nađu u registru nedarivalaca, potencijalni su donori nakon smrti, jer je amandmanskim djelovanjem ipak ostavljena mogućnost da se konsultuju članovi porodice.

Pacijenti i humanisti ovo rješenje smatraju olakšanjem za sve koji do sada nisu imali dovoljno znanja i stav o donorstvu kao načinu da se nekome spasi ili unaprijedi život.

Zijah Rifatbegović, načelnik Klinike za hirurgiju UKC Tuzla i koordinator Tima za transplantaciju jetre u BiH, istakao je da ovaj zakon olakšava svima i u svakom smislu, odnosno svim građanima, pacijentima, porodici, humanistima, ljekarima…

"Sigurno je da može značajno podići svijest o važnosti donorstva i pomoći mnogima koji čekaju na organ, kako bi unaprijedili kvalitet svog života, a ja želim i spreman sam pomoći koliko mogu da se isti model promovira i inicira i u RS, kako bi svi imali ista prava na liječenje i pri donorstvu, odnosno transplantaciji", rekao je Rifatbegović za "Nezavisne".

Ovo je i takozvani španski model donorstva, koji su kao jedan od najhumanijih i najuspješnijih u svijetu usvojile i zemlje u okruženju, a FBiH će očito biti prva u našoj zemlji koja će ga primjeniti.

Još važeći zakon ima samo model "informisanog pristanka", koji podrazumijeva da se ljudi za života izjašnjavaju ako žele da doniraju organe. Registar potencijalnih donora nakon smrti, međutim, nikada nije napravljen i sve transplantacije vrše se isključivo uz saglasnost porodice.

Upravo zbog toga je Udruženje dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH, od kojih je oko tri hiljade na dijalizi, i iniciralo zakonske izmjene, slijedeći praksu evropskih zemalja.

"Broj ljudi koji trebaju organ stalno raste. To znači i da pacijenti moraju ići na hemodijalizu svaki drugi-treći dan. Samo na listi čekanja za transplantaciju bubrega ima oko 300 bolesnika", rekla je Lada Sarajlić, direktorica Centra za transplantacijsku medicinu.

Prema podacima Donorske mreže BiH, jedan donor može spasiti i unaprijediti osam života, ali su, nažalost, predrasude i neznanje najveća prepreka za bolji i razvijeniji sistem donorstva u BiH.

Od jednog donora moguće je transplantirati bubrege, rožnjače, jetru, srce, pluća i pankreas, te svjesne toga razvijene evropske zemlje na godišnjem nivou urade najmanje 16.000 transplantacija.

U posljednje dvije godine u FBiH izvedeno je 25 transplantacija, odnosno 18 rodbinskih donora i sedam kadaveričnih transplantacija.

Sve monoteističke religije na našim prostorima podržavaju donorstvo. Svjetska statistika kaže da je 20 puta veća mogućnost da neko zatreba organ nego da ga za života donira.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije