Svojim brežuljcima i proplancima putnike namjernike bez daha ostavlja selo Preodac koje leži na tromeđi opština Grahovo, Glamoč i Drvar. Gotovo uništeno u ratu, selo se polako vraća u normalne tokove života.
Od prijeratnih 400 stanovnika, u selo se vratilo za sada tek oko trideset. Kada se vratimo u prošlost, u osamdesete godine prošlog vijeka, podsjetićemo se i činjenice da je Preodac proglašen najljepšim selom u Evropi. Danas se mještani nadaju da će se ponovo vratiti njegov stari sjaj. Prije rata mnogi Zadrani, Splićani, Šibenčani i ostali pohrlili su da podno Šator planine u ovom selu kupe parče zemlje na kojem su napravili vikendice u kojima bi proveli penzionerske dane. Selo je nadaleko poznato po svojim prirodnim ljepotama, živopisnim pejzažima, ali ono što prije svega zapada za oko su mnogobrojni izvori pitke vode. Prema tvrdnjama mještana, u selu ima čak 361 vrelo!
Mještani izbjegli, voda se povukla
Međutim, prema kazivanju mještana, odlaskom njegovih žitelja počela se i voda povlačiti. Danas su vidljiva presušena korita kuda je nekada tokom cijele godine tekla voda. U selu i poslije devet godina od dolaska prvog povratnika nema struje, vodovod nikad nije rađen, ali neko bi rekao da im on i nije potreban kada se na svakom koraku može naići na izvor vode.
Prema riječima Dmitra Simidžije (63), povjerenika ovog sela, imenovanog od strane Skupštine opštine Bosansko Grahovo, neobjašnjivo je kako se voda počela povlačiti.
"Voda je iz svakog izvora tekla do ovog rata. Kako je narod počeo bježati pred granatama, kao da se i voda uplašila i ostala bez snage. Međutim, mi imamo bolje objašnjenje, da je to zbog eksploatacije šume iz okolnih planina, što direktno utiče na snagu izvora", kaže Simidžija.
Sjeća se on kako je gotovo svaka kuća imala i po dva izvora. Danas je većina kuća pusta, a izvori su bez žubora.
U selu sada nema putokaza, a njegov centar je u toku rata srušen i zapaljen. Na jednom mjestu bila je i škola, pošta, dom kulture, dom penzionera… I crkvu Svete trojice su devastirali hrvatski vojnici 1995. godine.
Sjeća se sedamdesetogodišnji Boško Tica života koji je nekada bio u selu. Stotine mještana su svakodnevno odlazile na posao u Grahovo, a naveče su se vraćali u svoje selo. Radilo se i na poljoprivredi.
"Mislili smo da nam niko ne može ništa jer se živjelo složno. Međutim, rat nikome dobro nije donio, pa ni nama. Sve se razori i sve se sruši kao kula od karata. Šta me pitaš sinko kako se živi… Nikako… Od kada sam se vratio nema posla, berem malo šipaka i prodam. Imam što zasijem, a to je sve za život", kaže nam Tica.
Savo Trtić (69) i njegova supruga Anđela (64) jedni su od prvih povratnika u selo. Već devetu godinu žive bez struje i vode. Oni su rijetka porodica koja nema vrelo blizu kuće, pa po vodu moraju nekoliko metara dalje.
"Vodu dovozimo u kolicima do kuće. Najgore je što nema struje. Obraćali smo se mnogim institucijama, ali nemamo vajde od toga. Jedino što se nadamo jeste nova vlast u koju polažemo nade", kaže Savo Trtić.
Momčilova kula i druge atrakcije
Ono u čemu su složni svi u ovom selu jeste da se teško živi, ali i da postoje nade u bolje sutra. Najveću perspektivu mještani vide u turizmu. Prošle godine mediji su pisali o ovom selu kada su u njemu gostovala "Djeca duge".
"Tih mjesec dana u selu je bio raj. Cijele porodice uz pjesmu i igru su se družile. Tada se pokazalo da za naše selo ima interesa. Svi su se divili ljepotama prirode i utiscima koje su ponijeli iz našeg kraja", navodi Simidžija.
Nedaleko od uništenog centra sela prema Drvaru nalazi se i poznata Momčilova kula, koja bi u narednom periodu mogla postati prava turistička atrakcija.
Kako smo saznali od mještana, kula je izgrađena za vrijeme turske okupacije, a kasnije je pala pod ruke izvjesnog Momčila i njegovih boraca koji su branili Preodac od Turaka.
Prema riječima Dragoljuba Đurića Zeca, odbornika u Skupštini opštine Bosansko Grahovo, u narednom periodu je neophodno napraviti plan razvoja turizma u selima.
"Dosta ljudi se ponovo vratilo iz okolnih gradova i obnavljaju svoje vikendice. Nadamo se da ćemo uspjeti privući i druge ljude koji imaju kapital da ovdje grade", kaže Đurić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.