SARAJEVO, PRIJEDOR - Dok vlasnici kuća koje su početkom ove sedmice bile po vodom tvrde da nakon prošlogodišnjeg majskog potopa ništa nije urađeno na prevenciji, prozvane institucije krivicu odbacuju te ističu da je dosta posla obavljeno, ali da je problem u tome što su brojni objekti izgrađeni nelegalno, u područjima koja često plave.
Tako su mještani Kantona Sarajevo, čiji je dio proteklih dana bio poplavljen, ustvrdili da "vlasti nisu ništa učinile kako bi ovakvi događaji bili preduhitreni".
"Niko nam, kada smo kupovali zemlju, nije rekao da ovo plavno područje. To nema smisla, jer sam svoj život ovdje uložio", izjavio je jedan ogorčeni mještanin sarajevskog naselja Osjek.
Drugi mještanin, takođe iz Osjeka, proteklih dana strahovao je zbog iskustva sa majskim poplavama, kada je voda dostizala i do drugog sprata.
"Jedino rješenje je izgradnja korita na rijeci Bosni skroz do Reljeva. Ako to ne bude urađeno, borit ćemo se uvijek ovako", kazao je on.
Dok građani, dakle, smatraju da nije njihova krivica, ni dužnost da preduhitre prirodne nepogode, iz Federalne uprave civilne zaštite takođe poručuju da nisu odgovorni.
"Ovaj put su pogođene bile isključivo kuće koje su građene bez dozvola, bilo kakvih urbanističkih planova. Kada je riječ o Hercegovačko-neretvanskom kantonu, dogodilo se to isključivo na onim prostorima gdje su bašte ugostiteljskih objekata napravljene uz samu rijeku, ili priobalje", pojašnjava Fahrudin Solak, direktor Federalne uprave civilne zaštite.
Upitan da li su ponovo pod vodom bila ona područja koja su pogođena i u maju prošle godine, on je rekao da se to odnosi na okolinu Sarajeva. Podsjetili smo ga i na optužbe građana da ništa nije urađeno na prevenciji, a on tvrdi da to nije tačno.
"Ljudi su napravili kuće gdje ih ne smiju praviti. Šta ćete uraditi tamo gdje kuće ne mogu da budu građene, koje nemaju dozvolu? To je problem ne samo u Sarajevu, već i diljem BiH. Na prevenciji se uradilo dosta. Ali, treba da budemo ssvjesni da je priroda neumoljiva", rekao je Solak.
Kada je o RS riječ, proteklih nekoliko dana nije bilo većih problema usljed poplava, ali niko ne može tvrditi da ih u budućnosti neće biti, jer je, takođe, dosta krovova podignuto tamo gdje to nije smjelo da se dogodi.
"Onaj ko nema dozvolu za kuću, ne može ni da je osigura. Ja čim vidim podatke za nivo vode u Prijedoru, ja znam jesu li poplavljeni Tukovi i ostala naselja. Mora biti mijenjana svijest građana", rekao je Veseljko Elez, prvi čovjek Republičke uprave civilne zaštite.
Dušan Vranješ, šef Odsjeka civilne zaštite Prijedor, kaže da se od maja prošle godine dosta uradilo na prevenciji.
"Puno je urađeno u oblasti regulacije vodotoka, izvođenja građevinskih radova u zoni vodotoka i slično. Imate kod nas plavnu zonu, gdje je određen broj kuća izgrađen, što jeste problem, ali i te kuće su štićene. Mjere zaštite se sprovode bez obzira na to", tvrdi Vranješ.
Iz Republičke uprave civilne zaštite napominju da su lani rasli kroz brojne izazove uz učenje i obuku.
"Ono što je potrebno istaći, jeste da će se ubuduće nastojati razviti i unaprijediti prevencija, odnosno sistem ranog upozoravanja. Planirana je i nabavka opreme za operativno djelovanje, mehanizacije, specijalističke opreme, a u planu je i kontinuirana obuka", naglašavaju iz te uprave, iz koje smatraju da je neophodno zaustaviti praksu građenja objekata u vodoplavnim i potencijalno vodoplavnim područjima.
Pod vodom kuće i terase
Situacija u opštinama koje su proteklih dana pogođene poplavama se stabilizuje, izuzev u pojedinim područjima, poput Blagaja, kod Mostara, gdje je zbog obilnih padalina došlo do izlijevanja rijeka Bune i Bunice te je poplavljeno pet kuća.
I na području Mostara rijeka Buna se na nekim dijelovima izlila iz korita, što je uzrokovalo poplave terasa pojedinih restorana, a voda je takođe došla do dvorišta nekolicine kuća.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.