Društvo

U selu Bančići kod Ljubinja hrast vječno zelen

U selu Bančići kod Ljubinja hrast vječno zelen
U selu Bančići kod Ljubinja hrast vječno zelen

LJUBINJE - Članovi Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva "Prosvjeta" iz Ljubinja pokrenuli su inicijativu popularizacije poznatih ljubinjskih izletišta i krajeva, a najznačajnije među njima je selo Bančići.

Ovo selo je devet kilometara udaljeno od grada, a poznato je po dugovječnim ljudima i uvijek zelenom hrastu. Rato Ćuk, penzionisani profesor i jedan od obnovitelja "Prosvjete" u Ljubinju, kaže da još niko nije otkrio pouzdani uzrok, ali da Bančići preporode i dušu i tijelo, čemu naročito doprinosi boravak pod starim hrastom čiju starost još niko nije utvrdio i čiji listovi nikada niti žute, niti opadaju.

"Narod ovo stablo jednostavno naziva zeleni dub jer se zeleni i ljeti i zimi, a za njega je vezao i vjerovanje da ga je blagoslovio sveti Sava, zbog čega je vječno zelen", ispričao je Ćuk.

Predanje o hrastu govori da je nekada sveti Sava, vraćajući se sa službe u obližnjem selu Mišljen, prolazio kroz Bančiće i odmarao se u hladu ovog hrasta, a pošto se dobro odmorio blagoslovio ga je riječima: "Dabogda uvijek imao ovako dobar hlad" i tako i ostade. Botaničari se slažu da je hrast izrazita prirodna rijetkost jer je u pitanju zimzeleno, a ne listopadno drvo, kakvoj vrsti bi hrast trebalo da pripada.

Ovakvog hrasta, kažu, nema ni u susjednim državama jer zelenu boju lista zadržava preko čitavog zimskog perioda, ali se ne da umnožiti. 

Posebnost ovog kraja je i što njegovi mještani dugo žive, a iako trenutno najstariji stanovnik ovog sela Uglješa Janjić ima 90 godina, on ni izbliza nije dostigao rekord ovdašnjih dugovječnih ljudi jer se zna da su Mara Bategalo i Danica Budimčić doživjele 110 godina, Đuro Samopjan 112, Risto Kalajdžić 113, a Miloš Pupić i Todor Bukvić daleko najviše - 124, odnosno 125 godina.

Recept dugovječnosti Bančićana i njihovog zelenog duba još niko pouzdano nije odgonetnuo, a Ratomir Ćuk, citirajući hroničara ljubinjskog kraja Ljubu Mihića, kaže da se u Bančićima nekada spavalo pod kamenom, uz zmije, pilo se neprokuvano mlijeko, a gorštacima pokislim od kiše gunjevi su se sušili na leđima i niko nije bio bolestan.

Bančići su decenijama unazad bili predmet interesovanja istraživača, turista i novinara, a članovi "Prosvjete" su, kako kažu, spremni na saradnju u bilo kojem projektu koji će na pravi način valorizovati ovaj kraj.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije