Društvo

U vlast želi 143 kandidata iz reda manjina

U vlast želi 143 kandidata iz reda manjina
U vlast želi 143 kandidata iz reda manjina

BANJALUKA - Prema analizi kandidatskih lista za predstojeće lokalne izbore u BiH, povećan je broj predstavnika nacionalnih manjina.

Ove godine su se prijavila 143 kandidata iz reda manjina, dok je na prošlim izborima ta brojka iznosila 124. Od ukupno 142 opštine, 24 imaju predstavnike ove kategorije.

Nakon 12 kandidata iz reda nacionalnih manjina koji su se kandidovali za Skupštinu grada Banjaluka na prethodnim lokalnim izborima, ove godine će ih biti čak 21, od kojih je jedan i bivši funkcioner Socijalističke partije Saša Čudić.

"Po mom mišljenju, iza određenog broja nezavisnih kandidata stoje političke partije najviše iz razloga kako bi obezbijedile što veći broj članova biračkih odbora na biračkim mjestima, a s druge strane, svako ima pravo da se kandiduje i na taj način pokuša zadobiti povjerenje kako bi osvojio taj jedan, zagarantovani mandat iz reda nacionalnih manjina", kaže Čudić.

On upozorava da prilikom tih kandidatura svakako treba postaviti pitanje i političke etike, jer je moguće da se određen broj kandidata neposredno pred izbore izjašnjava kao pripadnik nacionalne manjine.

Saša Mašić, nezavisni kandidat za odbornika u Gradišci i predstavnik romske populacije, smatra da pojedinac realno nema mogućnosti da se izbori za prava nacionalnih manjina i da poboljša njihov status.

"Kandidati koji su predstavnici manjina se pripoje većim partijama, jer tako lakše prolaze. Koliko znam, nijedna od tih stranaka nije ništa konkretno napravila za nacionalne manjine.  Koliko je dobro što smo dobili šansu da se kandidujemo za odbornika/vijećnika za nacionalne manjine, toliko je i loše, jer razjedinjuje Rome. Zamislite kada iz jednog mjesta uzmu četiri Roma i podijele ih u četiri političke partije, šta oni mogu da naprave? Ništa konkretno", kaže Mašić.

Stefan Vukojević, politikolog, ističe da ne stoje nužno iza svih kandidata političke stranke i da kandidati koji samostalno nastupaju procjenjuju da mogu ličnim angažmanom i bez podrške stranke dobiti mandat.

On kaže da se kandidat mora osloniti mnogo više na svoje individualne sposobnosti u animiranju građana da glasaju za njega, što predstavlja teži način dolaska do mandata u poređenju sa kandidatom sa stranačke liste.

Predstavnik manjina u skupštinu može ući sa manje od 200 glasova.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije