BANJALUKA, SARAJEVO - Vlasti u BiH su u željeznice u periodu od 2009. do 2013. godine, na infrastrukturu i vozni park, investirale oko 1,5 milijardi maraka, pokazuju podaci Kancelarije Svjetske banke u BiH.
Uz to, kako nam je rečeno, dva željeznička operatera su svake godine izdvajala u prosjeku više od 20 miliona maraka na subvencije, čime ukupna suma za ovaj period dostiže gotovo dvije milijarde maraka.
Prema bilješkama Svjetske banke o željezničkom sektoru, koje nam je poslala Sanja Tanić iz Kancelarije Svjetske banke u BiH, vidi se da su investicije u ŽFBiH upotrijebljene za rehabilitaciju i obnavljanje pruga, signalizacije i telekomunikacionih sistema, te da je većina novca dobijena zajmovima od strane međunarodnih i domaćih kreditora.
Slično je i kad se radi o ŽRS, s tim da je to željezničko preduzeće otprilike polovinu investicija usmjerilo ka obnovi voznog parka.
Inače, Svjetska banka kaže da je pružna mreža u FBiH, ukupne dužine oko 600 kilometara, najiskorištenija željeznička infrastruktura za teretni saobraćaj u Evropi.
"S ukupno 1,4 miliona prevezenih tona po kilometru rute, ukupna iskoristivost je gotovo 20 odsto viša od evropskog prosjeka. U 2014. godini ŽFBiH prevezle su 8,5 miliona tona tereta", navedeno je.
Navode i da je željeznička infrastruktura u RS s oko 426 kilometara jedna od najmanjih u regionu zapadnog Balkana, a ukupna iskoristivost je sa 80 odsto iskoristivosti prosjeka EU na nivou regionalnog prosjeka.
Kako nam je rekla Jamila Milović-Halilović, portparol Delegacije EU u Sarajevu, reforma željezničkog sistema u BiH nije samo dio Ugovora o transportnoj zajednici, već i obaveza na koju su se vlasti opredijelile kroz Reformsku agendu.
Naime, kako nam je objasnila, željeznice u BiH moraju da se integrišu u željeznički sistem jugoistočne Evrope, uz napomenu da potpisivanje ugovora o Transportnoj zajednici predstavlja važan korak ka unapređenju infrastrukture i kvalitetnijih usluga transporta širom regiona.
"To će zemljama zapadnog Balkana omogućiti izvoz na veća tržišta, privlačenje novih investitora i podsticanje njihovog ekonomskog rasta. U konačnici, ugovor o Transportnoj zajednici će takođe poboljšati svakodnevni život građana", navela je ona.
Istakla je da je EU u periodu od 2010. do 2015. uložila više od 12 miliona evra za obnovu željezničke infrastrukture u BiH.
"Ova pomoć obuhvata podršku glavnim projektima za remont željezničkih dionica Sarajevo - Bradina i Šamac - Doboj, Bradina - Čapljina - granica, strukture, telekomunikacije i signalizaciju na pruzi na koridoru 5c, kao i preliminarne studije i konceptualni dizajn izgradnje željezničke dionice Čapljina - Trebinje - Nikšić, koji je dostavljen Željezničkoj javnoj korporaciji BiH", istakla je u odgovoru. Dodala je da je pomoć za radove na remontu staze na željezničkoj liniji Čelebići - Raška Gora i za remont signalizacije na željezničkoj liniji Jošavka - Kostajnica rezultirala završenim radovima na tim linijama.
"Takođe smo podržali Regulatorni odbor željeznica BiH u preuzimanju odgovornosti i povećanju regulatornog kapaciteta. Kroz IPA program za 2012. smo obezbijedili više od 1,5 miliona evra za izgradnju i potpuno opremanje nove zgrade sjedišta u Doboju. Prije toga, Regulatorni odbor željeznica funkcionirao je u neadekvatnim prostorijama, bez dovoljno arhivskog prostora za čuvanje arhiva o licenciranju, bezbjednosti i istragama nesreća. Nadalje, EU je pružila tehničku pomoć u izradi nacrta propisa o željeznicama, kako bi ih uskladila s pravnim tekovinama EU i tehničkom specifikacijom interoperabilnosti", pojasnila je.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.