Iako je nekada brak bio svetinja, a zavjet na ljubav do smrti trajao je toliko čak i u ugovorenim brakovima, danas je situacija mnogo komplikovanija.
Broj razvoda u Republici Srpskoj je prema podacima Republičkog zavoda za statistiku u stalnom porastu i alarmantno je da čak više od 11 odsto sklopljenih brakova završi razvodom.
U RS se tokom prošle godine razveo 701 bračni par, što je za 66 parova više nego u 2006. godini.
Prema najnovijim podacima, u prvom tromjesečju 2008. godine u ovom entitetu razvedeno je 228 brakova, što je u odnosu na isti period 2006. godine u porastu za 24,56 odsto.
Kada su u pitanju razvedeni brakovi prema broju izdržavane djece već godinama je najviše razvedenih brakova bez djece.
Bračni drugovi koji imaju srednju stručnu spremu češće se razvode od onih sa završenom višom ili visokom školom.
Prema redoslijedu braka mladoženje i nevjeste, najviše je razvoda prvog braka, dok se najviše razvode muževi starosne dobi između 30 i 44 godine, a žene starosne dobi između 25 i 39 godina.
Od gradova u RS, po najvećem broju razvoda u posljednjih deset godina prednjači Bijeljina.
Ni podaci Zavoda za statistiku Federacije BiH nisu mnogo optimističniji, jer pokazuju da je i na području ovog entiteta sve više zvanično neuspješnih brakova, tako da je samo u prošloj godini razvedno 575 brakova, koji su trajali pola ili cijelu deceniju, a od januara do maja ove godine 270 parova razvodom je okončalo svoj brak.
Supružnici koji su se odlučili na razvod, u prosjeku imaju između 25 i 29 godina, a različiti razlozi su ih "natjerali" na ponovni samački život.
Mladi nespremno ulaze u brak
Prema ranijim riječima mr Radmile Dašić iz Centra za socijalni rad u Banjaluci, prošle godine je evidentiran porast podnošenja zahtjeva za pokušaj mirenja u odnosu na predhodne godine.
"Centar za socijalni rad sprovodi pokušaj mirenja za sve roditelje koji imaju namjeru da se razvedu, a imaju maloljetnu djecu. Na osnovu povećanog broja zahtjeva može se zaključiti da je broj razvoda u porastu", navodi Dašićeva.
Kaže da su najčešći razlozi za razvod braka nezaposlenost, niska mjesečna primanja, neriješena stambena pitanja, ali i prestanak ljubavi, bolesti zavisnosti, nasilje u porodici, kao i problemi u mentalnom zdravlju jednog ili oba partnera.
Mladi parovi, kako navodi, uglavnom nespremno ulaze u brak, a često se dešava da pored nespremnosti za partnersku ulogu veoma brzo dobiju i roditeljsku ulogu, što može da prouzrokuje zbunjenost, usljed koje dolazi do bračnih kriza.
Kaže da je znatan broj bračnih partnera koji su od 10 do 15 godina u braku, a koji žele da se razvedu, a razlozi za razvod u ovoj bračnoj fazi su često međusobna zasićenost, nemogućnost nastavka toleracije od strane jednog partnera, kao i preljuba.
I Jasna Bajraktarević, socijalni psiholog i savjetnik za bračne parove u FBiH, napominje da i mladi koji žive u ovom entitetu često zbog pogrešnih motiva ulaze u brak, što nakon jedne ili dvije godine zavrašava razvodom.
"Mi" znači biti spreman da dajete
"Brak je institucionalni posao, projekat u koji ulažemo sebe. Nespremni da to shvate, ljudi vrlo često prave greške. Brak nije samo želja da dvoje ljudi žive zajedno, već volja, strpljenje, tolerancija, fleksibilnost i gubljenje jednog dijela sebe i svojih navika na koje ste imali pravo dok niste postali 'mi'", navodi Bajraktarevićeva.
Kaže da je biti "ja" mnogo lakše, jer možete da budete sebični, okrenuti sebi, dok biti "mi" znači biti spreman da dajete nešto drugome, da primate nešto od drugog, da znate da ljubav nije posesivno vezivanje za sebe ili drugu osobu.
Neki ljudi, kako navodi, ulaze u brak jer smatraju da imaju dovoljno godina za takav korak, dok drugi žele pobjeći od svoje primarne porodice ne shavaćajući šta je brak, mada prvi korak treba biti savjet ili pomoć stručnjaka, a ne odlučivati se već nakon prvog neslaganja za rastavu.
Kaže da jedna procedura brakorazvodne parnice podrazumijeva obavezan razgovor sa socijalnim radnikom ili savjetnikom, a taj razgovor pruža mogućnost parterima da razmisle i probaju ponovo.
"Ljudi koji su dolazili kod mene htjeli su da promijene nešto, jer upravo tarapeut ima ulogu realnog sagledavanja njihovog probelema. Moje iskustvo govori da je novac najređi razlog rastave brakova. Najviše problema ima tamo gdje je finansijska situacija, poslovna, karijera riješena do perfekcije. I kad sve to imate riješeno, ljudi shvate da se ne razumiju zbog svojih ličnih ambicija, nespremnosti da se žrtvuju i zbog ljubomore", priča Jasna Bajraktarević.
Ona tvrdi da parovi koji imaju manje novca bolje funkcioniš, jer oni imaju zajednički problem.
Negativne posljedice po djecu
Što se tiže posljedica razvoda braka sociolog Ivan Šijaković navodi da se posljedica nikako ne može svesti na samo jednu, nego ih ima mnogo, jer se porodica u sociološkom smislu shvata kao društvena grupa, koja ima specifičan položaj u društvu.
"S obzirom da je bračni par u jednoj sredini izgradio poziciju i odnose, jedna od posljedica razvoda je promjena odnosa prema drugim ljudima, kao i njihova promjena stavova. Druga posljedica je vezana za djecu, jer ona starijeg uzrasta, koja shvataju šta je razvod, teže podnose taj čin", kaže Šijaković.
Iz inata i povrijeđenosti jer je narušena kula na bazi koje su sve gradili, govori Šijaković, djeca znaju namijerno postati loši đaci, problematični, ratoborni, naročito oni tinejdžerskog uzrasta, što je očekivano u takvim situacijama.
Ipak, kaže, to nije najveća posljedica razvoda.
"Najgora posljedica može biti to što roditelji nakon razvoda od podijeljene imovine ne mogu da obezbijede normalan život, te tako postaju socijalni problem jer nemaju od čega da žive, pa postaju teret društva", ističe.
Prema njegovim riječima, najčešći uzrok razvoda braka je ekonomske prirode, bar kako pokazuju istraživanja, jer ljudi često imaju velike planove prije ulaska u brak, a kada shvate da ne mogu to da ostvare razočaraju se, što rezultira nezadovoljstvom, neslaganjem i na kraju razvodom.
Novac najčešći razlog razvoda
Omar Mehmedbašić, advokat koji se u svojoj praksi bavi brakorazvodnim parnicama, iz iskustva tvrdi da je sasvim sigurno da je više razvoda nego svadbi tokom jedne godine.
Od početka godine, kaže, najviše se bračnih parova razvelo u Unsko-sanskom i Zeničko-dobojskom kantonu.
"Novac je najčešći razlog razvoda. Porodica je osnov svakog društva. Naše društvo je ekonomski nerazvijeno i ne daje osnovne elemente za sigurnost porodice. Zbog takve situacije i velikog broja nezaposlenih ili onih sa minimalnim primanjima dolazi do čestih nervoza, svađa između bračnih partnera koji kasnije kulminiraju razvodom. Mnogo je veći broj razvoda mlađe populacije, između 20 do 30 godina, nego kod starijih koji su se kako-tako snašli u životu", objašnjava Mehmedbašić.
Tridesetjednogodišnja Sarajka Azra prošla je kroz razvod braka u kojem je bila četiri godine. Kaže da ju je na taj korak navelo više razloga.
"Sve mi se skupilo, od ekonomskih do emotivnih problema. U 21. godini sam stupila u brak na nagovor roditelja, jer sam bila trudna. Mislim da je bolje što sam se razvela. Živimo u savremenom društvu i drugačije se o tome razmišlja. Moje dijete ima redovne kontakte s ocem, kao i ja. Prijatelji smo", priča Azra, te dodaje da je njena brakorazvodna parnica trajala godinu dana.
Kaže da je za nju najgora posljedica rastave braka to što joj u radnom listu piše da je razvedena. Ipak, dodaje, i to je bolje nego život u braku bez sloge i ljubavi.
Postupak mirenja nada za spas
Rastava braka, kako navode u sarajevskom Opštinskom sudu, definisana je Porodičnim zakonom FBiH.
Prema njihovim riječima, o mogućnosti pomirenja supružnika odlučuju nadležne službe socijalne zaštite, dok sudije nisu zakonom obavezne da učestvuju u mirenju parničnih stranaka, jer samim činom podnošenja tužbe za razvod brakova, ili zahtjeva za sporazumni razvod, stranke su odlučile da ne žele nastaviti svoju bračnu zajednicu.
Kako dodaju, sudija koji procjenjuje da li može doći do eventualnog pomirenja između parničnih stranaka, može predložiti bračnim partnerima da pokušaju doći do dogovora, odnosno odustati od razvoda braka.
"U grupi koja često podnosi zahtjev za postupak mirenja na području Banjaluke primjetno je povećanje broja razvoda mladih bračnih partnera starosti od 20 do 25 godina, a evidentno je da većina partnera nije bila mentalno, socijalno ekonomski niti psihički spremna za brak i odgovorno roditeljstvo", ocjenjuje Dašićeva.
Dodaje da se prema evidenciji banjalučkog Centra za socijalni rad za pokušaj pomirenja najviše javljaju mlađi bračni parovi koji su u braku tri do pet godina i uglavnom je to period kada imaju jedno dijete.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.