Društvo

Zabrinutost zbog izbora Trgovske gore za deponiju

Zabrinutost zbog izbora Trgovske gore za deponiju
Zabrinutost zbog izbora Trgovske gore za deponiju

SARAJEVO - Ministri spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović, te ekologije Republike Srpske Srebrenka Golić i Federacije BiH /FBiH/ Snježana Soldat danas su u Sarajevu izrazili zabrinutost zbog informacija da Hrvatska planira ili moguće već odlaže radioaktivni otpad na Trgovskoj gori, tri kilometra od granice sa BiH.

Šarović je, nakon sastanka sa Golićevom i Soldatovom, rekao da su još jednom od Hrvatske zatražene detaljne informacije o ovom pitanju, koje se, prema nekim informacijama, očekuju još tokom dana.

"Staćemo u zaštitu zdravlja stanovništva, biljnog i životinjskog svijeta", istakao je Šarović i dodao da se nada da će uskoro biti održan sastanak sa hrvatskim resornim ministrom.

Prema riječima Golićeve, na sastanku koji je organizovao Šarović, razgovarano je o velikoj zabrinutosti stanovnika i rukovodstava opština Novi Grad, Kostajnica, Krupa, Cazin, Bužim i Velika Kladuša, koje bi direktno bile ugrožene odlaganjem radioaktivnog materijala na Trgovskoj gori.

Ona je podsjetila da su rukovodstva ovih opština poslala apel svim institucijama BiH, entiteta i kantona da ne dozvole da se lokalitet Trgovske gore koristi za izgradnju deponije za odlaganje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva.

Pozivajući se na podatke dobijene od stručnjaka, Golićeva je istakla da je riječ o lokalitetu koji geomorfološki i seizmološki ne ispunjava uslove za bezbjedno odlaganje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog materijala.

"Cijelo područje ispresijecano je vodotokovima i vrlo brzo može doći do zagađenja životne sredine i vodotokova kojima je ispresijecana Trgovska gora", upozorila je Golićeva i dodala da je riječ o trusnom području.

Prema njenim riječima, Hrvatska je krajem 2014. usvojila strategiju kojom se propisuju uslovi za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva, a kojom je 1. avgust ove godine označen kao rok za usvajanje nacionalnog programa za zbrinjavanje ovog otpada.

"Strategijom su precizirane količine otpada. U pitanju je oko 5.000 tona radioaktivnog otpada i 700 tona istrošenog nuklearnog goriva koji bi trebalo da budu smješteni na lokalitet Trgovske gore", precizirala je Golićeva, napominjući da bi, prema ovom dokumentu, odlaganje radioaktivnog materijala na navedenom lokalitetu, nekadašnjem neperspektivnom vojnom skladištu, trebalo da počne 2018. godine.

Ona je navela da postoji zabrinutost stanovništva da se na Trgovskoj gori već odlaže radioaktivni materijal, ali da to još nije provjereno.

"Tražićemo od Agencije /za radijacijsku i nuklearnu bezbjednost BiH/ da zajedno sa ministarstvima zdravlja pošalje ovlaštenu kuću koja bi uradila monitoring radioaktivnog zračenja", najavila je Golićeva.

Ona je dodala da BiH na raspolaganju kao sredstva za borbu protiv namjere hrvatskih vlasti o odlaganju radioaktivnog otpada na granici sa BiH stoje brojne institucije i konvencije, ali i Međunarodni sud pravde kao krajnja instanca ukoliko se sa Hrvatskom ne nađe zajednički jezik.

"Mislim da ćemo uspjeti da se dogovorimo da Trgovska gora ne bude lokacija skladištenja i da će potražiti drugu, odgovarajuću, gdje je moguće odlagati ovaj materijal", zaključila je Golićeva.

Na današnjem sastanku, kojem su prisustvovali i predstavnici Ministarstva poljoprivrede Republike Srpske, te lovačkih druženja, razgovarano je i o implementaciji Bazelske konvencije, odnosno o tome kako da se zaštiti domaća proizvodnja, a da se ne ugrozi domaće tržište.

Razgovarano i o implementaciji CITES konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka, te o ispunjavanju zadataka iz EU agende. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije