BANJALUKA, ZENICA - Prema analizi kandidatskih lista za predstojeće lokalne izbore u BiH najviše kandidata imaće Zenica, i to 482, dok broj birača u ovom gradu iznosi 102.416, što će prema omjeru onih koji imaju biračko pravo u ovom gradu i onih koji pretenduju na odbornička mjesta iznositi 212 birača po jednom kandidatu.
Eldin Vrače, predsjednik stranke Snaga centra i kandidat za gradonačelnika Zenice, kaže da je želja za vlašću većine njih presudna za kandidaturu.
"Vjerujte da zaista ne pamtim kada je Zenica imala ovoliki broj kandidata za odbornike, ali i za gradonačelnike. To samo doprinosi podjelama u našem gradu, koje su apsolutno nepotrebne, gubi se svaka veza s bilo kojom ideologijom i svi traže samo vlastiti interes, a nikoga ne zanima ekonomska situacija u gradu i državi", stav je Vrače.
U Republici Srpskoj najviše kandidata ima grad Banjaluka - čak 478, koje će birati 189.370 birača, a to ujedno predstavlja i najveći broj onih koji biraju u BiH.
Najmanje birača kao i dosad imaće opština Istočni Mostar, odnosno njih 172, ali će se ova lokalna zajednica u Republici Srpskoj uvrstiti i među one s najmanjim brojem kandidata - samo 22.
Istočni Drvar će na jednog kandidata imati samo četiri birača. Tu se nalazi i Kupres sa sedam birača na jednog kandidata.
SNSD će ove godine imati najviše kandidata u RS, a njih 1.657 boriće se za svoje odborničke pozicije, odmah iza nalazi se DNS sa 1.599, potom SDS sa 1.543.
Socijalistička partija na predstojeće izbore izlazi sa 1.339 kandidata, dok PDP ima 1.479, a iza njih se nalazi NDP sa 1.061 predstavnikom na kandidatskim listama.
U Federaciji BiH SDA će izaći s najviše političkih subjekata na izbore - njih čak 2.224, a za stotinak manje imaće SDP i to 2.018 kandidata.
SBB se predstavio sa 1.561, a DF sa 1.481, dok HDZ BiH ima 1.023, skoro duplo više nego HDZ 1990, koji na izbore izlazi sa 489 kandidata.
Politikolog Stefan Vukojević tvrdi da je osnovni razlog za veliki broj kandidata u BiH to što su stranke iskoristile mogućnosti koje im pruža Izborni zakon.
"Stranke su prijavile maksimalan broj kandidata gdje god su imale dovoljan kapacitet da to urade, što je dobro za one kandidate koji žele da ostvare svoj interes na takav način", kaže Vukojević te dodaje da je po njegovom mišljenju ovo samo pokazatelj da većina ljudi u politici participira upravo iz tog razloga.
Sociolog Vedran Francuz tvrdi da teška ekonomska situacija motiviše ljude da se kaniduju.
"Život političara iz ugla običnog čovjeka zaista izgleda kao da za njih ne postoje sankcije za učinjena djela, ali nagrade za nerad postoje, što opet doprinosi da moral gubi vrijednost u društvu", kaže Francuz, koji je ponovio potrebu za izmjenom Izbornog zakona.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.