Izgradnja koridora 5c: Sarajevo i Banjaluka bliži za dva sata

Izgradnja koridora 5c: Sarajevo i Banjaluka bliži za dva sata
Dejan Šajinović - 25.04.2012 17:34

Koridor 5c dio je evropske mreže panevropskih koridora, a u dužini od 336 kilometara će prolaziti kroz BiH. Cijenom od oko 3,5 milijardi evra radi se o jednom od najvećih pojedinačnih infrastrukturnih projekta ikad planiranih u BiH.

Međutim, iako je konačni rok izgradnje kompletne dionice kroz BiH bio planiran za kraj 2017. godine, kako nam je rekao Namik Kupusović, projekt koordinator za koridor 5c u Ministarstvu transporta i komunikacija FBiH, sad je već sigurno da taj rok neće moći biti ispoštovan.

"Prolongiranje je sad sigurno, ali ipak sve će zavisiti od intenziteta gradnje naredne dvije godine", rekao je Kupusović.

Kupusović nam je rekao da se BiH suočava s velikim finansijskim problemima.

"Veliko je pitanje zaduženje za ovaj projekt preko prihvaćenog plana izgradnje do kraja 2014. godine", rekao je Kupusović.

Od pomenutih 336 kilometara, 47 kilometara će od Doboja do Vukosavlja prolaziti kroz RS, a nadležnost u tom dijelu gradnje ima Ministarstvo saobraćaja i veza RS.

Iako je konačni rok izgradnje kompletne dionice kroz BiH bio planiran za kraj 2017. godine, prolongiranje je sad sigurno, kazao Kupusović

Zlatko Jurić, šef Kabineta Ministarstva, je rekao da RS ima interes za izgradnju ove dionice autoputa jer će na taj način kvalitetno biti riješen spoj autoputa Banjaluka - Doboj s autoputem Zagreb - Beograd u blizini Slavonskog Broda.

On je rekao da je Republika Srpska aktivnosti na izgradnji dionice pokrenula 2003. godine, a obimna planersko studijska dokumentacija urađena je u razdoblju od 2004. do 2006. godine.

U to su uključeni i tehnička studija, podloge za prostorno-plansku dokumentaciju, idejno rješenje, studija uticaja na okolinu, idejni projekt, saobraćajna studija, prethodna studija izvodivosti i studija izvodivosti.

Konkretne aktivnosti na izgradnji autoputa u FBiH traju već nekoliko godina. Kupusović nam je rekao da će do kraja 2014. godine biti izgrađene dionice Svilaj - Odžak u dužini od 10 kilometara, Banlozi - Drivuša u dužini od 12 kilometara, Drivuša - Kakanj, u dužini od 15 kilometara, uključujući i tunel Vijenac u dužini od tri kilometra. Dionica Kakanj - Jošanica u dužini od 37 kilometara je već izgrađeno, a biće izgrađeni još i dionica Jošanica - Vlakovo u dužini od 12 kilometara, uključujući i priključak za Sarajevo, te Vlakovo - Tarčin u dužini od 20 kilometara i Počitelj - Bijača u dužini od 20 kilometara.

Kupusović je rekao da putovanja do nekih ključnih dionica neće biti značajnije kraća u pogledu dažine, ali da će vrijeme putovanja biti znatno kraće, a vožnja će biti bezbjednija.

"Brzina i sigurnost će sigurno biti veći, tako da bi pri punom kapacitetu autoceste putovanje od Sarajeva do Banjaluke trajalo manje od 2,5 sata, a do Zagreba 3,5 do četiri sata", rekao je Kupusović.

Ako ovome dodamo i izgradnju autoputa Banjaluka - Doboj, koji će biti spojen s koridorom 5c, Sarajevo i Banjaluka će biti međusobno bliži za oko dva sata, pa će putovanje trajati nešto manje od toga.

Kupusović je rekao da se cijela dionica dijeli na dva dijela, A1 sjever i A1 jug, koje dijeli grad Sarajevo. Prva dionica je od Hrvatske do Sarajeva, odnosno od Svile do Jošanice, a drugi dio od Sarajeva ka moru, odnosno Vlakovo - Bijača.

"Ove dvije autoceste su različite po više kriterijuma i treba ih odvojeno posmatrati jer svaka za sebe čini jednu posebnu cjelinu u pogledu isplativosti, zakonodavne nadležnosti, saobraćaja, industrije, stanovništva, potencijalnih investitora i tako dalje", rekao je Kupusović.

Kako je navedeno u studijama izvodljivosti koje su rađene u pripremnoj fazi izgradnje ove putne komunikacije, ciljevi i koristi od izgradnje autoputa bi bili ušteda u vremenu od oko 50 odsto, ušteda u troškovima upravljanja vozilom, ušteda u troškovima nastalim kao posljedica saobraćajnih nesreća, smanjenje negativnih posljedica na prirodu, ali i povećana konkurentnost lokalnih ekonomija zbog boljeg pristupa tržištima zahvaljujući izgrađenom autoputu.

Takođe, dugoročna korist su i veće investicije u nove projekte i lokalne ekonomije oko koridora 5c.

Od 336 kilometara koridora 5c, 47 kilometara će od Doboja do Vukosavlja prolaziti kroz RS

Prema studiji izvodljivosti, više od 50 odsto stanovništva u BiH živi oko pojasa koridora, koji je širine od oko 40 km, na manje od 20 odsto teritorije, sa učešćem od više od 60 odsto u formiranju bruto društvenog proizvoda. Nadalje, koridor 5c je jedina bosanskohercegovačka međunarodna trasa. Trenutno, gust i opterećujući teretni saobraćaj za centralnu i istočnu Evropu se često usmjereva na puno dužu i skuplju rutu preko Zagreba i Dalmacije.

Ukupno, interna stopa povrata uloženih sredstava za autoput bi iznosila 13,19 odsto. Ekonomska neto sadašnja vrijednost se kreće od 3,182 miliona KM do 462 miliona KM pri sniženim stopama od osam odsto do 12 odsto. Analiza osjetljivosti povezana s povećanjem investicija, smanjenjem koristi i kašnjenjem u izgradnji nije pokazala značajne promjene na ukupne rezultate. Stoga se u studiji izvodljivosti zaključilo da je profitabilnost ukupnog projekta prihvatljiva i da nadmašuje planirane kreditne kamate.

 

Mreža evropskih koridora

Ako želimo steći sliku gdje se naš dio koridora 5c nalazi u odnosu na evropske koridore, možemo pogledati planove koje EU ima u pogledu širenja evropske putne i željezničke mreže.

Kako bi se poboljšala saobraćajnu komunikaciju u EU i širom Evrope, donesena je odluka da se izgradi evropska mreža koridora, koji se u najvećoj mjeri odnose na zemlje centralne, istočne i južne Evrope.

Panevropski saobraćajni koridori su definisani kao prometni putevi koji svojom važnošću zahtijevaju investiranje u narednih 10 do 15 godina. Ti koridori definisani su na tri evropske saobraćajne konferencije, održane na nivou ministara za saobraćaj.

Prva konferencija bila je u Pragu 1991. godine, nedugo nakon pada Berlinskog zida. Na njoj nije bilo moguće donijeti detaljnije zaključke zbog relativno burnih političkih promjena u istočnoj i centralnoj Evropi. Razvijena je samo koncepcija za buduće dogovore. Devet transportnih koridora definisano je na drugoj konferenciji na Kreti 1994. godine, dok je deseti koridor definisan na trećoj konferenciji u Helsinkiju 1997. godine.

Koridori koji su dogovoreni na konferencijama na Kreti i u Helsinkiju podstiču usmjeravanje ulaganja na razvoj infrastrukture prioritetnih koridora, na bolju komunikaciju među zemljama obuhvaćenim na pojedinom koridoru kako bi, između ostalog, bio unaprijeđen protok graničnim prelazima, a istovremeno poboljšan kvalitet transporta.

Koridor I (sjever - jug):

Helsinki - Talin - Riga - Kauna - Varšava

a) putna veza "Via Baltica": Talin - Riga - Varšava (445 kilometara dužine)

b) željeznička veza "Rail Baltica": Talin - Riga - Varšava (550 kilometara dužine)

c) putna i željeznička veza: Riga - Kaliningrad - Gdansk

 

Koridor II (istok - zapad), 1.830 km dužine:

Putna i željeznička veza Berlin - Varšava - Moskva - Niči - Novgorod

 

Koridor III, 1.640 km dužine

Putna i željeznička veza Drezden - Vroclav - Lavov - Kiev

 

Koridor IV, 3.258 km ukupne dužine :

Putna i željeznička veza Dresden - Prag - Beč - Bratislava - Budimpešta - Uzgorod - Lavov

Grana: Nirnberg - Bukurešt - Sofija - Solun ili Istanbul

 

Koridor V (istok - zapad), 1.600 km dužine:

Putna i željeznička veza Venecija - Trst - Kopar - Ljubljana - Budimpešta - Uzgorod - Lavov

a) Bratislava - Žilina - Košice - Uzgorod - Lavov

b) putna veza Rijeka - Zagreb - Čakovec

b) željeznička veza Rijeka - Zagreb - Koprivnica - Dombovar

c) željeznička i putna veza Ploče - Mostar - Sarajevo - Osijek - Budimpešta

 

Koridor VI (sjeverozapad - jugoistok), 1.800 km dužine:

Putna i željeznička veza Gdansk - Grudžiac ili Varšava - Katovice - Žilina; grana za Brno

 

Koridor VII, 2.300 km dužine:

Dunavski plovni put sa priključcima:

a) dunavski unutrašnji plovni put

b) kanal Crno more - Dunav

c) dunavske grane Kilia i Sulina

d) kanal Dunav - Sava

e) kanal Dunav - Tisa

f) lučka infrastruktura

 

Koridor VIII, 1.300 km dužine:

Putna i željeznička veza Bari i Brindisi - Dur i Vlor - Tirana - Skoplje - Sofija - Varna i Burgas

a) Kafasan - Kapstice ili Kristalopigi

b) putna veza Sofija - Pleven - Biala i željeznička do Gorne Orahovice

c) Burgas - Svilengrad - Ormenion

 

Koridor IX, 6.500 km ukupne dužine:

Putna i željeznička veza Helsinki - Petrograd - Piskov ili Moskva - Kijev - Ljubaševka - Čisinau - Bukurešt - Dimitrovgrad - Aleksandropolis

a) Helsinki - Petrograd - Moskva

b) Kalinjingrad - Kijev

c) Kalinjingrad - Vilnius - Minsk

 

Koridor X, 2.360 km ukupne dužine:

Putna i željeznička veza Salcburg - Ljubljana - Zagreb - Beograd - Niš - Skoplje - Veles - Solun

a) Grac - Maribor - Zagreb

b) Budimpešta - Novi Sad - Beograd

c) Niš - Sofija - Dimitrovgrad - Istanbul

d) Veles - Prilep - Bitola - Frolina - Igumenisa

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

  • Otkriveni kradljivci iz Prijedora

    16.04.2014 12:14 - Srna

    BANJALUKA - Banjalučka policija otkrila je dva Prijedorčanina koji su u odvojenim akcijama u proteklom vremenu na poručju Banjaluke počinili šest krivičnih djela teške krađe, rečeno je Srni u policiji Republike Srpske.

Oglasi za posao

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner