BEOGRAD - Uspravno i ponosno, tužnim glasom i tiho, ali jasno možemo da kažemo - ubijali ste nas, ubijali ste našu decu, ali Srbiju niste ubili jer Srbiju niko ne može da ubije.
Ovo je juče na obilježavanju 17. godišnjice početka NATO bombardovanja SR Jugoslavije kod spomenika poginulima na mostu u Varvarinu istakao Aleksandar Vučić, premijer Srbije.
"Noć 24. marta te 1999. godine pamtićemo zauvek kao jednu od najtežih noći za nas kao narod", rekao je Vučić na centralnoj državnoj komemorativnoj ceremoniji povodom Dana sjećanja na žrtve NATO agresije i istakao da će 24. mart biti uklesan u istoriju.
"Pokrenuta je agresija na Republiku Srbiju, pale su prve bombe, a u narednih 78 dana su padale, ubijajući i uništavajući", rekao je Vučić.
Vučić je s Miloradom Dodikom, predsjednikom RS, spustio vijence u Veliku Moravu i naglasio da njegova zemlja više nikada neće dati nijednu Milicu ili Sanju, sjećajući se djece žrtava bombardovanja započetog 24. marta 1999. godine. Na tom mostu je 30. maja 1999. godine poginulo deset građana, a 17 je teško ranjeno.
"Svima vama mogu da obećam samo život, kolevke i rad. Za nove rake, bombe i smrt više nema opravdanja. Možemo samo život da opravdavamo i to obećavamo pred žrtvama pred kojima klečimo", naglasio je Vučić, podsjećajući da Srbija nije napala nijednu zemlju NATO članicu, ali i da će ostati zemlja nepokorenih i nepokornih.
Konstatovao je da je svaki rat zločin i da nema opravdanja, objašnjenja, razloga ni smisla.
"Postoji samo opomena i njima i nama, njima da će bar pred Bogom i pred sobom morati da kažu za sve stradale, za krv će morati da kažu da je bila krv, a ne slučajnost ili kolateralna šteta. To su bila deca, a ne borba za demokratiju i slobodu. Bog će im možda oprostiti, mi jesmo, ali nismo zaboravili", istakao je Vučić.
Tomislav Nikolić, predsjednik Srbije, ocijenio je da je prije 17 godina počela nezapamćena agresija u modernoj istoriji, kada su gađane bolnice i porodilišta, dok se Nebojša Stefanović, ministar unutrašnjih poslova Srbije, prisjetio i stradalih kolega.
U Crnoj Gori je Dan sjećanja na žrtve NATO-a obilježen u Podgorici, uz podsjećanje da je vojnik Saša Stajić bio prva žrtva 1999. godine.
U sabornom hramu Hrista Spasitelja u Banjaluci je služen pomen za žrtve, u prisustvu članova porodica žrtava, predstavnika boračkih organizacija i izvršne vlasti. Napad na SRJ izvršen je bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN-a, a kao razlog navodi se humanitarna katastrofa na Kosovu i Metohiji, neuspjeh pregovora o budućem statusu pokrajine, te ubistvo 45 kosovskih Albanaca.
Prema procjeni zvaničnih državnih organa, u bombardovanju je poginulo najmanje 2.500 ljudi (a prema pojedinim izvorima i 4.000) i 1.008 vojnika i policajaca, dok je ranjeno više od 12.500 osoba.
Protesti u Moskvi
Građani Moskve su pod parolom "NATO u krvi" održali nekoliko protestnih skupova povodom 17 godina od NATO agresije na Saveznu Republiku Jugoslaviju.
Aktivisti Mlade garde Jedinstvene Rusije nosili su plakate s porukama "Sjećamo se ubistava i nasilja NATO-a u Jugoslaviji, a vi?", kao i plakate s podacima o bombardovanju, o broju poginulih i ranjenih među civilima u Srbiji, kao i u drugim zemljama u kojima je NATO vodio vojne operacije - Avganistanu, Libanu, Iraku, Libiji, Somaliji.
Kršenje međunarodnog prava
Aleksandar Čepurin, ambasador Rusije u Beogradu, rekao je juče da je 1999. godine izvršen stravičan zločin.
Hajnc Kristijan Štrahe, lider Slobodarske partije Austrije, podsjetio je na kršenje međunarodnog prava od strane NATO-a, te umjesto prihvatanja odgovornosti bahato nazivanje civila kolateralnom štetom
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.