BANJALUKA - Berlinski proces, započet 2014. godine sa ciljem bolje saradnje i približavanja zemalja zapadnog Balkana Evropskoj uniji, nije ispunio očekivanja prije svega zbog nespremnosti EU za daljim proširenjem, ali i sve jačim evroskepticizmom u tim zemljama.
Ako se izuzme osnivanje Regionalne kancelarije za omladinsku saradnju, Deklaracije o regionalnoj saradnji i rješavanju bilateralnih sporova i obećanih, a uglavnom nepovučenih stotina miliona evra, konkretnih rezultata Berlinskog procesa nema, mada je na samom početku 2014. godine kao diplomatska inicijativa najjačih zemalja EU obećavao dosta.
Peti samit u okviru Berlinskog procesa, koji je održan u Londonu prethodna dva dana, prema ocjeni analitičara pokazao je da Evropa, zaokupljena unutrašnjim problemima, nema snage i želje da sebi privuče zemlje zapadnog Balkana i pokrene procese koji bi doveli do ekonomskog napredovanja i međusobnog povezivanja privrede i stanovništva.
"Londonska konferencija je otaljavanje posla u jednom vakuumu i ne zna se koja je uloga Britanije u čitavom procesu pridruživanja zemalja Balkana Evropskoj uniji, niti ima konkretnih ideja šta bi trebalo da se uradi. Problemi na zapadnom Balkanu stoje i ne pomjeraju se puno. Činjenica je da nema nekog pomaka i očigledno je da ta formula uslovljavanja i nagrađivanja ne uspijeva. Nama treba unutrašnja svijest o potrebi za EU koju nemamo, a političarima to odgovara", rekao je Miloš Šolaja, direktor Centra za međunarodne odnose, dodajući da je politička inercija u EU velika.
U samoj Evropi, ali i među političarima sa zapadnog Balkana sve glasniji su oni koji smatraju da Berlinski proces nije uspio, te da je prvobitno dobro zamišljen, kao i da je na samom početku ulivao optimizam.
"Svuda oko nas su različite vrste predstava. Između ostalog i ovo je jedna predstava, da mi u zemlji koja izlazi iz EU razgovaramo o evropskim integracijama zapadnog Balkana", rekao je Ivica Dačić, ministar spoljnih poslova Srbije, dodajući da su problemi u EU i oko EU veoma aktuelni te da to baca drugu sliku na samit EU i zapadnog Balkana.
Inače, Berlinski proces je jedna vrsta diplomatske inicijative koja se odnosi uglavnom na zemlje zapadnog Balkana i njihov put ka EU. Počeo je prvom konferencijom o zapadnom Balkanu u Berlinu 2014. godine, a nastavljen konferencijama u Beču, Parizu, Trstu 2016. godine i sada u Londonu. Gotovo svim samitima je zajedničko da je na njima potpisano po nekoliko deklaracija, koje praktično u stvarnom životu malo šta znače.
"Negativni trendovi u dijelovima zapadnog Balkana posljedica su podijeljene EU koja šalje protivrječne poruke i više ne nudi poštenu i realističnu perspektivu članstva", rekao je nedavno Florijan Biber, profesor Univerziteta u Gracu, naglašavajući da je značajno povećana saradnja među zemljama zapadnog Balkana i pokrenut izvjestan broj projekata, ali da je ipak Berlinski proces u posrtanju.
"Međutim, za to nije kriv zapadni Balkan, već članice EU koje u njemu učestvuju", rekao je Biber.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.