BANJALUKA - Veliki broj poštovalaca Josipa Broza Tita iz Srbije, BiH, Hrvatske, Slovenije i Makedonije posjetio je danas Kuću cvijeća, mjesto na kojem je sahranjen doživotni predsjednik nekadašnje države, kako bi mu odali počast na 35. godišnjicu njegove smrti.
Građani Bosne i Hercegovine imaju različito mišljenje o Titu, a razlike su utemeljene na generacijskoj osnovi i znanjima, odnosno iskustvima. Ipak, uglavnom sa sjetom govore o tom periodu.
"Poređenje možemo praviti sa današnjom situacijom, ali isključivo kao dva apsolutno različita vrijednosna i politička sistema. Kolektivistički i individualistički. Period njegove vladavine možemo posmatrati kroz razvojne etape, od kriza do industrijalizacije i proleterstva. Čini se da se onog momenta kada je trebalo da se odgovori na nove vrijednosti u pogledu izgradnje zemlje, to nekako nije znalo. I ne zna ni do danas", kaže za "Nezavisne" profesor međunarodnih odnosa iz Banjaluke Miloš Šolaja.
Većina republika Jugoslavije, podsjeća, makroekonomski mogla se oslanjati jedna na drugu, ali je svaka insistirala i na privrednoj samostalnosti i dominaciji. Liberalni kapitalizam, devedesetih, napominje Šolaja, činio se kao mogućnost, svim republikama, uz nadu da će ono najbolje zadržati u svojim sistemima i razvijati se i jačati.
"Realizaciju tih ideja vidimo", dodaje Šolaja.
Sociolog Slavo Kukić tvrdi da su socijalne razlike iz perioda Titove vladavine i danas - neuporedive.
"Nisu bile zasnovane na vlasništvu, već po političkoj osnovi. Osude komunističke kaste zbog vikendica u Neumu bile su nešto na čemu im se najviše zamjeralo, a danas svaka 'seoska šuga' može ukrasti tvornicu koju su generacije stvarale. I da nikada zbog toga ne odgovara. U BiH je osamdesetih i devedesetih godina radilo preko milion ljudi, od čega su dvije trećine bile samo u proizvodnji. Danas nam radi oko 500.000 ljudi, od čega je njih 400.000 u neproizvodnom sektoru. Posljedice su logične", napominje Kukić.
SFRJ je imala ukupan spoljni dug 11,5 milijardi evra, a njene zemlje nasljednice, prema podacima iz prošle godine, zajedno duguju preko 130 milijardi evra.
SAHRANA
Tito je 4. maja 1980. godine preminuo u Ljubljani, a četiri dana kasnije je sahranjen u Beogradu. Posljednjem ispraćaju prisustvovalo je oko 700.000 ljudi i 209 vladinih delegacija iz 128 zemalja svijeta. Na čelu Jugoslavije bio je 35 godina i smatran je istaknutim liderom, s obzirom na to da je bio i jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih, što je u okviru tadašnje bipolarne strukture međunarodnog sistema bilo od velikog značaja.
U unutrašnjoj politici je, takođe, ostavio neizbrisiv trag i Ustav iz 1974. godine, koji će se kasnije pokazati neodrživim. Jugoslavija za vrijeme Josipa Broza Tita, koji je imao nekoliko faza u svom političkom djelovanju, od staljinističke do liberalnog socijalizma, doživjela je civilizacijski i istorijski vrhunac, kao i svi njeni narodi. Tog je mišljenja filozof i analitičar iz Sarajeva Enver Kazaz.
"Posebno se to odnosi na liberalnu fazu socijalizma, s humanim licem i civilizacijskim obilježjima, iako ne treba zaboraviti ni diktatorski period. Danas se polupismene politike pozivaju na njega, iako nisu u stanju ni da pojme međunarodnu ulogu koju je imao. Prethodnih godina, u bližoj istoriji, apsolutno nije ništa od unutrašnje ili spoljne politike SFRJ uzeto kao obrazac, osim što smo imali nekoliko individualnih koketiranja, koja su bila groteska", napominje za "Nezavisne" Kazaz.
Kao vođa Komunističke partije Jugoslavije, Tito je predvodio u Drugom svjetskom ratu Narodnooslobodilačku vojsku, a iz rata je izašao kao ratni lider koji je najduže ostao na čelu države od završetka Drugog svjetskog rata. Ipak, mišljenja o njemu bila su podijeljena, i to u pogledu načina vladavine. Jedni su ga smatrali neprikosnovenim liderom, drugi su ga osuđivali zbog totalitarnog načina vladanja...
ČITULJE
U većini dnevnih listova u regionu koji objavljuju čitulje i danas je osvanulo nekoliko posvećenih Titu. Pored Društva "Josip Broz Tito", koje je sebi u zadaću uzelo čuvanje sjećanja na doživotnog predsjednika Jugoslavije, čituljama su se Tita sjetili i građani.
"Neka nam ne objašnjavaju naše vrijeme s tobom, mi smo to vrijeme živjeli i uživali. Neka nam ne objašnjavaju naše vrijeme bez tebe, mi to vrijeme jedva preživljavamo i životarimo", piše u čitulji koju potpisuje porodica Nurdže Kezman. U čitulji koja je objavljena u srbijanskim dnevnim listovima i koja nije potpisana kratko je poručeno: "Poslije Broza sve se sroza". Tita su se danas sjetili i poštovaoci njegovog lika i djela iz Mostara i Rogaške Slatine.
Širom bivše zemlje Titovi simpatizeri su juče položili cvijeće na spomen-obilježja iz SFRJ, u znak sjećanja na godišnjicu smrti njenog predsjednika i jedne istorijske epohe.
Anketa
BANJALUKA
Vladimir Đuran
Dobro se sjećam svega i po dobru se sjećam svake godine. Jer, moglo se živjeti od svog rada. Imali smo industriju i poslove, plate, nismo bili ovako zaduženi. Imali smo dostojanstvo.
SARAJEVO
Jozo Lasić
O Josipu Brozu Titu mislim sve najbolje. Da je on s nama ja bih imao posao i sad zaradio penziju. Ovako sjedim tu i prodajem nošene stvari da imam od čega živjeti. Ovo je kereći život, nije ljudski.
TUZLA
Halid Rahmanović
Za vrijeme Josipa Broza Tita radnici su imali redovne plate, tople obroke, prevoz, regres... Mogli su s pasošem, koji je bio među najcjenjenijim u svijetu, putovati gdje hoće. Poslije 35 godina svaki dan imamo crnu hroniku, kriminal na ulicama, nezadovoljstvo, nezaposlenost. Mogu samo reći da svi skupa uživamo u "čarima" demokratije. Moj narode.
ZENICA
Senad Mutapčić
Sa tugom i sjetom izgovaram ime Josipa Broza Tita, velikog državnika u čije vrijeme je svaki čovjek u regionu imao svoje dostojanstvo. Njegovim odlaskom nastupila je era kakvu nisam ni u najružnijim snovima mogao usniti. Žao mi je što današnja djeca i omladina nemaju ono što smo mi imali, sigurnost, pravdu, poštenje, toleranciju, posao, budućnost... Neka mu je slava i veliko hvala.
DOBOJ
Rifat Mirićanac
Prošli sistem pamtim po pravdi. Bilo je bolje, sve smo imali, imamo i sada, samo sada za lopovluke niko ne odgovara. Nije bilo sirotinje, uvijek se imalo i pojesti i popiti i obući i niko nije smio nikog da dira. Tito je za mene čovjek koji se ne može zamijeniti, nezamjenjiv je! Svi ovi koji su bili i što će doći se ne daju uporediti s njim.
SANSKI MOST
Jusuf Midžan
Vrijeme Josipa Broza Tita i ondašnje države pamtim samo po dobrom. Kvalitetno se živjelo, plate su bile dobre i redovne, išlo se svake godine na more i moglo se putovati. Radnici danas jako teško žive, plate su male i neredovne i jedva sastavljamo kraj s krajem. Ako me pitate da li se bolje živjelo tada ili sad, odgovor je jasan. Sve je bolje bilo za vrijeme našeg Tite.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.