Ex -Yu

DW: NATO brine o svojim balkanskim "granicama"

DW: NATO brine o svojim balkanskim "granicama"
Foto: Nato | DW: NATO brine o svojim balkanskim "granicama"
N.N.

BERLIN - Naredni samit NATO održava se tek za pola godine, ali je spisak gostiju već sada predmet oštrih diskusija. Obično se sa takvih događaja na najvišem nivou šalju pozivnice za članstvo u Alijansi, hoće li tako biti i sada?

Malo je vjerovatno da će na samit NATO u Briselu u julu sljedeće godine biti pozvani predstavnici novih zemalja koje bi se uskoro mogle pridružiti vojnom savezu. Pa ipak, zvaničnici Alijanse kažu da je za takve odluke rano jer će u aprilu biti predstavljeni novi izvještaji o napretku.

Nema sumnje da se u Skoplju nadaju pozivnici. Makedonija je na putu ka NATO još od 1999., iste godine kada je Albanija zaključila Akcioni plan za članstvo (MAP) da bi konačno postala članica deset godina kasnije. Crna Gora je isti put prošla između 2009. i 2017.

Najveći balvan koji je Skoplje imalo na putu evroatlantskih intergracija – spor sa Atinom oko imena države – mogao bi uskoro da bude uklonjen sa puta. Još nije izvjesno da će Grčka prihvatiti ulazak sjevernog susjeda u NATO pod međunarodno priznatim imenom Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija (FYROM), ali su nakon smjene vlasti u Skoplju odnosi svakako relaksirani.

Nije samo ime

Danijel Server, američki stručnjak za Balkan sa vašingtonskog Univerziteta "Džon Hopkins", smatra da Evropska unija i Sjedinjene Države treba da urade više kako bi spor oko imena odmah bio riješen na osnovu takozvanog "Prelaznog sporazuma" iz 1995. godine.

Prema njemu bi Makedoniji trebalo da bude dopušteno priključenje Alijansi pod provizornim imenom FYROM. To je kasnije potvrdio i Međunarodni krivični sud.

"Evropljani i Amerikanci bi trebalo da kažu Grčkoj da to prihvati", navodi Server za DW.

Međutim, bilo bi suviše prosto predstaviti razmirice oko imena kao jedinu prepreku za ulazak u NATO, smatra Džems Meki, šef Kancelarije za evroatlantska i globalna partnerstva u NATO.

"Vidjeli smo i nazadovanje u pitanjima demokratije te vladavine prava u pogledu djelovanja bezbjednosnih i obavještajnih službi", kaže on za DW. Podsjeća da se novi premijer Zoran Zaev obavezao na reforme u tom pogledu.

"Mi ćemo to pažljivo pratiti", kaže Meki.

Stanje demokratije i vladavine prava češće se analizira u vezi sa pridruživanjem EU, ali Meki naglašava da je to jedan od najvažnijih aspekata saradnje NATO i EU.

Podaci o napretku na Zapadnom Balkanu razmjenjuju se "skoro na dnevnoj bazi".

Meki je pohvalio Skoplje zbog "bliske saradnje sa EU u pokušaju da se sistematski pristupi ovim pitanjima".

 

 

Briga zbog ruskog uticaja

Takav pristup Makedonije, prema riječima Džemsa Mekija, stoji u oštrom kontrastu sa razvojem u Bosni. Vojni šef NATO je političkim liderima u toj zemlji prošlog mjeseca saopštio da BiH ispunjava vojne uslove za prijem u Alijansu, ali da politički progres ne postoji. Kako su nedavno članovi Predsjedništva BiH rekli u odvojenim intervjuima za DW, protivljenje političkih predstavnika Srba članstvu u Alijansi praktično je ovu temu stavilo na led.

"Imamo štab NATO u Sarajevu", kaže Meki. "Tamo je više od 30 stručnjaka koji svakodnevno rade sa Bosancima kako bi podstakli odbrambene reforme. Nadamo se jačanju tih odbrambenih institucija, da ćemo im pomoći da postanu jače kako bi osigurale bezbjednost u zemlji. Ali na poslijetku je potrebna politička volja, baš kao i za reforme neophodne za pristup EU, potreban je dogovor kako bi se preduzele neophodne reforme."

Roza Balfur iz Njemačkog Maršalovog fonda upozorava da ne bi trebalo propustiti trenutak da se pruži podrška novom samopouzdanju koje se razvilo u Makedoniji. " Za razliku od Srbije gdje mnogi vide Rusiju kao najboljeg prijatelja, Makedonci djeluju jače opredjeljeni za pridruživanje EU. Dakle ne bih se fokusirala na probleme već na pozitivne trendove koji su u naletu."

Ni u NATO ne previđaju ruski uticaj na Balkanu.

"Voleo bih da mogu da kažem da sve ovo radimo jer smo dobri ljudi", kaže Meki o pristupu Balkanu. „Ali iskreno, ovo radimo jer je u pitanju ključni bezbjednosni interes NATO da nemamo nestabilnost na svojim granicama.“

(NN/dw.com)

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Komentari: 1

Nezavisnasrpska

Na to su nato zlocinci trebali razmisljati prije nego su istjerali 250 000 Srba iz Kninske Krajine,pomagali bosanskim Kurdima i oteli Kosovo i predali ga onim poludivljacima .Republika Srpska i Srbija nikada neće u zlocinacku nato organizaciju. Nismo htjeli ni u austrougarski savez 1914 Ni u zlocinacki 1940 Pa nećemo ni sada.. A ako budu jos vise dosađivali dozvolicemo Rusima da rasporede nuklearne rakete od Novog Grada do Niša pa si mogu j... m...i ameri i njihovi zlocinacki podanici u evropi.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije